Sljedećeg mjeseca počinje snimanje serije o prvom predsjedniku Bosne i Hercegovine, Aliji Izetbegoviću Iseljavanje muslimanskog stanovništva iz Kneževine Srbije 1862. godine i osnivanje novih naselja na prostoru Bosanskog ejaleta za muhadžire Bosansko – poljsko zbližavanje u prvoj polovini XV stoljeća – pokušaj osnivanja antiosmanskog saveza [FOTO] Izgradili su naš svijet: Fotografije iz prošlosti dokaz su hrabrosti radnika Najekskluzivniji pasoš na svijetu je pasoš Suverenog malteškog vojnog reda Bosanka Esma Voloder najljepša žena Australije Đerzelez Alija – jedan od najvećih opjevanih bošnjačkih junaka osmanskog doba U Laktašima otkriven Balkis, jedna od najstarijih episkopija u BiH Najteži dan u historiji grada: 22. jula 1993. na Sarajevo ispaljeno 3.777 granata Bitka kod Lipljana – Najveća pobjeda Husein kapetana Gradaščevića nad osmanskom vojskom Prva bosanska kraljica Doroteja Vidinska i vjenčanje za Tvrtka I Kotromanića – dokaz čvrstih veza bosanskog i bugarskog dvora Dolazak Slavena na naše prostore i stapanje sa ilirskim stanovništvom PROCES PRELASKA NA ISLAM U BOSNI: Jedan od fenomena u Evropi Gradačac: Tajne Starog grada i kule Zmaja od Bosne Bošnjaci Podrinja odgovorili na Dodikovu fašističku izjavu: Podrinje je naše i ne idemo iz njega! DJEČAK U CRVENOJ TRENERCI Prva bosanska kraljica Doroteja Vidinska i vjenčanje za Tvrtka I Kotromanića – dokaz čvrstih veza bosanskog i bugarskog dvora PODZEMNO BLAGO KOJE ČUVAJU VILE PRIČE O BOSANSKIM ŽENAMA: PJESNIKINJA ANKA TOPIĆ Hirurg traži dječaka Hasana kojeg je operisao prije pada Srebrenice: “Želio bih znati samo jedno” Prvu srednju školu za žene na prostoru današnje Bosne i Hercegovine su 1869. godine otvorile dvije Engleskinje Bosanskohercegovački gradovi su prve kafane imali prije Beča i Pariza – otvaranje prvih kafana u Bosni Avdić: Na strijeljanju smo se krili jedni iza drugih (VIDEO) Puno je godina prošlo od 07.07.1992. babo moj, ne smijem ni početi brojati. MISTERIOZNO OTKRIĆE KOD PRNJAVORA: Pronašli rupe pune ‘zlatnog’ pijeska! Dr. Ibrahim Kajan piše za INS: Čija je naša Katarina? Sarajevo podiže spomenik čuvenim “Vikićevcima” Kako je osmanski beglerbeg u Bosni stao u zaštitu francuskog konzula Davida Pisma i snimci iz 1994. koja nikada nisu stigla na željenu adresu: Srebreničani nisu gubili nadu “Zaplakala šećer Đula”: Jedna priča o ljubavi, hrabrosti i časti – Video ‘Ja nisam tu’ – jedna od najemotivnijih pjesama iz rata; napisao je dvanaestogodišnjak – VIDEO BiH napravila prvu domaću pušku! Kad su Čola i Brega došli kod Dine Merlina na Bajram, majka nije bila oduševljena: ‘Šejtani, kao i ti…’ Spomenik Mehmed-paši Sokoloviću: Srbovanje i mitomanisanje u Višegradu Blaž Kraljević 1992: Nema podjele BiH, sačuvat ćemo je za sve nas Derviš-paša Dedaga Čengić: Čengić Vila u Sarajevu nosi ime po njemu Smail-aga Čengić: Junak proslavljen u ratu sa Crnogorcima “Muzej Hercegovine” čuva začuđujuća rješenja neimara Hajrudina za gradnju Starog mosta” Srednjovjekovni bosanski vitezovi – simbol prestiža i udarna snaga srednjovjekovne bosanske vojske Djed Crkve bosanske: Duhovni poglavar svih heretika Evrope i simbol bosanske srednjovjekovne posebnosti Zašto i kako je ubijen Bošnjak Mehmedalija Mak Dizdar? OVO JE DOKAZ DA JE BOSNA NEUNIŠTIVA: Pogledajte šta su franjevci uradili za žrtve genocida u Srebrenici… Za Marš mira do danas prijavljeno 2.500 osoba iz cijelog svijeta IZAČIĆ: BEDEM S KOJEG SE BRANI SRCE KRAJINE (VIDEO) Tadašnja svakodnevnica: Snimak jednog običnog dana u Sarajevu iz 1939. godine Godišnjica smrti Adija Lukovca: Pionir elektronske muzike u Bosni i Hercegovini Kad stranci posjete BiH: Zadivljujuće odredište ispunjeno beskrajnim količinama ljepote i šarma Vuk Karadžić: “Da su svi Bošnjaci bili složni, prije bi oni Sultana nadvladali nego on njih.” Herojska pogibija Hifzi bega Đumišića: Jedan od najvećih junaka XIX stoljeća u ratovima sa Srbima i Crnogorcima Primorac o jednačini – neandertalac kao Bošnjak Srbin, Hrvat Široka društvena podrška zakonu o zabrani negiranja genocida BiH prvi put na prestižnom “Cannes Lions” festivalu kreativnosti Konjička čaršija i Stari kameni most plijene pažnju turista KUĆNI VRTOVI KAO IZ BAJKI Od danas besplatan roaming u zemljama Evropske unije Planirate li na Jadran ovog ljeta? Nakon što pročitate ovo vjerovatno nećete! Savjeti za život bez stresa: Rasporedite energiju, a ne vrijeme Zaboravljena kolonija stećaka kod Prozora Mali Neum i zakopano blago na Majevici Gazi Husrev-begova emernama: Akt civilizacijske tolerancije Oaza mira nadomak Sarajeva: Terapija i druženje s plemenitim životinjama (Video) Fotografija koja se sakrivala čitav vijek: “Na Drini ćuprija” u koloru oko 1900. godine GRAD VISOKO – VIDEO Cazin: Počinje sanacija Berksovog dvorca na Starom gradu Ostrožac i kuće Nurije Pozderca Prof. Imamović: Bosna je srednjovjekovni univerzitetski centar Gradačac se prisjeća svojih heroja i herojske odbrane: Godišnjica formiranja 107. Vmtbr. ARBiH Energija šume: Ako zagrlite drvo, dobit ćete nalet energije Stari grad Bužim: Tvrđava koja je predstavljala kontinuitet života u različitim vremenskim epohama U ZAVIDOVIĆIMA KUGLA UMJESTO “KRIVAJE” PRIČE USPJEŠNIH STRANKINJA U BIH (3): INDONEŽANKA NAPOKON ŽIVI U DRŽAVI KOJA IMA ČETIRI GODIŠNJA DOBA Sandalj Hranić Kosača, veliki vojvoda bosanski Ljepote BiH u 4K rezoluciji će vas očarati! (VIDEO) Kako ramazan provode Bošnjaci u Norveškoj, zemlji gdje ljeti Sunce ne zalazi? Austrijski princ je kahvu u Travniku platio dukatom Snimci dronom: Proljeće u Ljubuškom i zadivljujući vodopad Kravice Ponos Bosanske Otoke: Ramazani i iftari u jedinoj džamiji na riječnom otoku u Evropi Ljubav iza rešetaka: Bosanski gangster i krijumčarka kokaina se zaljubili u zatvoru Avdića džamija u Planoj: Kamena ljepotica u pustoši Stolačka tarča u maju: Jedini sajam s tematikom Srednjeg vijeka u BiH Rocky road ice-cream cake Jelly jaffa cheesecake Louise’s lighter lamingtons (FOTO) Čuvanje tradicije: Stara bosanska soba u kući porodice Kaniža Uloga derviša u formiranju modernih gradskih naselja u Bosni tokom ranog osmanskog perioda Srednjovjekovni bosanski umjetnički stil izrade predmeta “Ad modum bosnensis” – jedna od posebnosti bosanskog srednjovjekovlja Odlučila sam napustiti BiH, jer nisam željela da se sutra iste stvari dese mome djetetu Svetinja: Voda koja poteče svakog šestog maja u podne (Ne)otkrivena tajna gradnje Kineskog zida od koje ćete se naježiti MALME: Od Hellenholm dvorca do bošnjačke palate u Švedskoj Dirljivo pismo najboljeg mladog glumca Njemačke Edina Hasanovića: Želim da moj babo ima mir Mistično mjesto koje pohode mnogobrojni svjetski turisti Kako se nekad dočekivao ramazan KUŠLAT DŽAMIJA KOD ZVORNIKA (VIDEO) Tragom Bošnjaka u Austriji UNSKO SANSKI KANTON – VRATA BOSNE I to je moguće: Stari most, simbol Mostara i čitave države neće biti na službenom suveniru Mostara! Prihvaćeni zahtjevi bh. strane: Gradnja Pelješkog mosta počinje najesen Stolac – grad bogate historije Stećci i nišani kod Ustikoline: Nije to “gomila kamenja” iz prošlosti već blago za budućnost Planinski biseri: Veliko i Crno jezero na Treskavici ostavljaju bez daha (VIDEO)

Husinska buna 1920. godine – hrabra pobuna bosanskih rudara protiv loše vlasti

About

Zbog vođenja teških vojnih operacija, na granici sa Srbijom i Crnom Gorom tokom 1914. i 1915. godine, Bosne i Hercegovine i tuzlanski kralj u zajedničku državu Slavena, ulaze sa velikim ekonomskim i političkim problemima. Veliki broj poginulih širom evropskih frontova, uništena privreda, broj siročadi, manjak radne snage i problemi u sprovođenju agrarne reforme zadat će Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca brojne probleme, a naročito na prostoru BiH, gdje su loša ekonomska situacija i velika glad činile ogromne probleme. Pomaci su bili gotovo jedva vidljivi, prvenstveno zbog zategnutih političih odnosa u novoj državi, koja je bila duboko podijeljena na velikosrpski unitaristički blok, koji je težio strogoj centralizaciji nove države, i federalistički blok, kojeg su predvodile hrvatske stranke a koji je težio decentralizaciji. Konstituisanje nove vlasti je teklo veoma sporo, a ekonomsko stanje je dodatno otežavala činjenica da su fabrike i banke uglavnom bile u rukama stranog kapitala a država nije bila monetarno suverena (dinar je uveden tek 1923. godine kao platno sredstvo). Zbog velikog debalansa u izvozu i uvozu, država se zaduživala brojnim stranim kreditima, veoma nepovoljnim, čije su posljedice bile loš položaj radnika u fabrikama i rudnicima.

Sindikalni pokret u BiH, a naročito Tuzli, bio je tek u formiranju. Veliki doprinos razvoju sindikata i zaštite radnih prava u Tuzli dalo je Radničko sportsko društvo “Sloboda”, koje je osnovano 1919. godine, i koje se solidarisalo sa lošim položajem radnika u državi. Radnički elemenat tuzlanskog kraja je uglavnom bio zaposlen u Rudniku mrkog uglja “Kreka”, koji je otvoren još za vrijeme austrougarske vlasti i zbog kojeg je sama Tuzla doživjela veliki prosperitet. Kao i ostatak stanovništva BiH, tako su i radnici rudnika “Kreka” bili angažirana u borbama tokom Prvog svjetskog rata, što je utjecalo da je on nakon okončanja ratnih dejstava gotovo u potpunosti ostao bez radne snage, zbog čega je nova vlast bila prisiljena da u rudnik zapošljavaju rudare iz drugih krajeva, naročito iz Slovenije koja je imala znatan višak rudara. Tako je oko stotinu rudara, sa svojim porodicama, 1919. godine došlo u Tuzlu.

Ipak, dolazak Slovenaca, ni sva obećanja vlasti o poboljšanju, nisu uradila plodom tako da je početak 1920. godine izazvao niz novih problema – plate su sve više padale, zdravstvena zaštita je bila sve slabija, uslovi rada i zaštita su bili veoma loši, a istovremeno su rasle cijene osnovnih životnih namirnica. Zemaljska vlada u Sarajevu se nije puno obazirala na ovakav položaj rudara u Tuzli, a poslala je i “Pravilnik” tj. tarifni ugovor Povjereništva za socijalnu politiku u Sarajevu 16. januara 1920. godine i pored činjenice da je Pokrajinsko radničko sindikalno vijeće za BiH i Crnu Goru još u oktobru 1919. godine poslalo zahtjev za povećanje plate Rudarskom odsjeku Zemaljske vlade. Pregovori o poboljšanju uvjeta između rudara i vlasti trajali su tokom cijele 1920. godine, ali pomaka nije bilo. Kolektivni ugovor o radu između Zemaljske vlade i radnika je sklopljen 21. jula 1920. godine, prema kome je svaka strana mogla tražiti reviziju ugovora. Uvidjevši da pomaka nema, rudarska strana je, poštujući zakon, ranije najavila da će stupiti u štrajk 21. decembra 1921. godine. Načelnik Sreskog načelstva Todorović je tada izvijestio Zemaljsku vladu da se sprema opći štrajk rudara u BiH, na što je Vlada u Sarajevu odgovorila da se sve riješi “po kratkom postupku” – štrajkače zatvoriti a vođe protjerati. Pošto je situacija došla do kritične tačke, policijske vlasti u Tuzlanskom srezu su pokušale obustaviti najavljeni štrajk, zabranivši ga uz obavijest da će svaki učesnik u štrajku dobiti otkaz i ostati bez državnog stana. Također, rečeno je da imaju roka tri dana da prekinu najavljeni štrajk. Obzirom da se većinom radilo o rudarima iz Slovenije, vlast je odlučila da ih deportuje. Međutim, tuzlanski rudari su stali u njihovu zaštitu, spustivši se volovskim kolima, tokom 24., 25. i 26. decembra do Kreke, nakon čega su prevezli Slovence do svojih kuća gdje su ih udomili. Ovakav čin je dodatno isprovocirao vlast, te je na Husino poslana žandarmerija sa ciljem da Slovence istjera iz domova. Patrola od 20 žandara i policista, koja je stigla na Husino u poslijepodnevnim satima, naišla je na oružani otpor rudara iz sela Husino, Morančani, Par Selo, Ljubače, Lipnica i Pasci, nakon čega je ubijen žandar Đorđe Reljić, a jedan narednik i dva policista su zarobljeni. Rudari su zaposjeli okolna brda i pružili žestok otpor vlastima. U borbi koja se razvila ubijen je i jedan rudar, dok su dva žandara ranjena. Razlog pružanja otpora je bio napad žandara na dvije žene Slovenke, radnice rudnika. Kada se saznalo da je izbio oružani incident i da među stradalim ima policajaca, policijski načelnik Tuzlanskog sreza Dimitrije Grudić, zatraži hitnu intervenciju Vojske Kraljevine SHS. Zemaljska vlada je od Komande Bosanske divizije 27. decembra zatražila da uputi vojsku prema Tuzli, nakon čega je poslana jedna četa pješadije. U noći 27. na 28. decembar došlo je do oružane borbe rudara sa Husina i policije i vojske KSHS, u kojoj je poginulo 7 rudara, dok ih je 500 uhapšeno. Buna je u krvi ugušena a protiv rudara i njihovih porodica izvršene su surove represije: pljačka, silovanja, prebijanja i uhićenja. Od takvih posljedica preminula su još 32 rudara. Zanimljivo je da Kraljevska vojska nije bila za izvođenje represivnih mjera, pa je načelnik Grudić angažovao dobrovoljačku jedinicu “Narodnu gardu”, koja je izvršila potpuni teror nad rudarima.

Režimska štampa se žestoko obrušila na štrajkače. Dnevni listovi, “Jugoslavenski list”, “Narodno jedinstvo”, i “Sloboda” su zahtijevali drakonske kazne protiv kolovođa bune. U odbranu rudara stala je jedino komunistička štampa i ljevičarski listovi koji su zahtijevali oslobađanje rudara. Sudski proces je otpočeo u januaru 1922. godine i trajao sve do februara, a optužnica je teretila 350 rudara, da su u periodu od 25. do 27. decembra 1920. godine sudjelovali u oružanoj pobuni protiv države. Jedan od vođa Husinske bune Jure Kerošević, osuđen je na smrt vješanjem zbog ubistva žandara Đorđa Reljića. Ipak, zahvaljujući jakoj medijskoj i političkoj kampanji Kerošević je 4. decembra 1922. godine pomilovan, a kazna mu je preinačena u 20 godina teške robije. Iz zatvora je izašao 1937. godine, nakon 17,5 godina odslužene kazne u Zenici. Danas, zaštitni znak Husinske bune predstavlja figura husinskog rudara, vajara Ivana Sabolića, koji je urađen 1956. godine, a nalazi se u parku BKC-a u Tuzli.

Izvor: bosnae.info

PREPORUČUJEMO: