Sljedećeg mjeseca počinje snimanje serije o prvom predsjedniku Bosne i Hercegovine, Aliji Izetbegoviću Iseljavanje muslimanskog stanovništva iz Kneževine Srbije 1862. godine i osnivanje novih naselja na prostoru Bosanskog ejaleta za muhadžire Bosansko – poljsko zbližavanje u prvoj polovini XV stoljeća – pokušaj osnivanja antiosmanskog saveza [FOTO] Izgradili su naš svijet: Fotografije iz prošlosti dokaz su hrabrosti radnika Najekskluzivniji pasoš na svijetu je pasoš Suverenog malteškog vojnog reda Bosanka Esma Voloder najljepša žena Australije Đerzelez Alija – jedan od najvećih opjevanih bošnjačkih junaka osmanskog doba U Laktašima otkriven Balkis, jedna od najstarijih episkopija u BiH Najteži dan u historiji grada: 22. jula 1993. na Sarajevo ispaljeno 3.777 granata Bitka kod Lipljana – Najveća pobjeda Husein kapetana Gradaščevića nad osmanskom vojskom Prva bosanska kraljica Doroteja Vidinska i vjenčanje za Tvrtka I Kotromanića – dokaz čvrstih veza bosanskog i bugarskog dvora Dolazak Slavena na naše prostore i stapanje sa ilirskim stanovništvom PROCES PRELASKA NA ISLAM U BOSNI: Jedan od fenomena u Evropi Gradačac: Tajne Starog grada i kule Zmaja od Bosne Bošnjaci Podrinja odgovorili na Dodikovu fašističku izjavu: Podrinje je naše i ne idemo iz njega! DJEČAK U CRVENOJ TRENERCI Prva bosanska kraljica Doroteja Vidinska i vjenčanje za Tvrtka I Kotromanića – dokaz čvrstih veza bosanskog i bugarskog dvora PODZEMNO BLAGO KOJE ČUVAJU VILE PRIČE O BOSANSKIM ŽENAMA: PJESNIKINJA ANKA TOPIĆ Hirurg traži dječaka Hasana kojeg je operisao prije pada Srebrenice: “Želio bih znati samo jedno” Prvu srednju školu za žene na prostoru današnje Bosne i Hercegovine su 1869. godine otvorile dvije Engleskinje Bosanskohercegovački gradovi su prve kafane imali prije Beča i Pariza – otvaranje prvih kafana u Bosni Avdić: Na strijeljanju smo se krili jedni iza drugih (VIDEO) Puno je godina prošlo od 07.07.1992. babo moj, ne smijem ni početi brojati. MISTERIOZNO OTKRIĆE KOD PRNJAVORA: Pronašli rupe pune ‘zlatnog’ pijeska! Dr. Ibrahim Kajan piše za INS: Čija je naša Katarina? Sarajevo podiže spomenik čuvenim “Vikićevcima” Kako je osmanski beglerbeg u Bosni stao u zaštitu francuskog konzula Davida Pisma i snimci iz 1994. koja nikada nisu stigla na željenu adresu: Srebreničani nisu gubili nadu “Zaplakala šećer Đula”: Jedna priča o ljubavi, hrabrosti i časti – Video ‘Ja nisam tu’ – jedna od najemotivnijih pjesama iz rata; napisao je dvanaestogodišnjak – VIDEO BiH napravila prvu domaću pušku! Kad su Čola i Brega došli kod Dine Merlina na Bajram, majka nije bila oduševljena: ‘Šejtani, kao i ti…’ Spomenik Mehmed-paši Sokoloviću: Srbovanje i mitomanisanje u Višegradu Blaž Kraljević 1992: Nema podjele BiH, sačuvat ćemo je za sve nas Derviš-paša Dedaga Čengić: Čengić Vila u Sarajevu nosi ime po njemu Smail-aga Čengić: Junak proslavljen u ratu sa Crnogorcima “Muzej Hercegovine” čuva začuđujuća rješenja neimara Hajrudina za gradnju Starog mosta” Srednjovjekovni bosanski vitezovi – simbol prestiža i udarna snaga srednjovjekovne bosanske vojske Djed Crkve bosanske: Duhovni poglavar svih heretika Evrope i simbol bosanske srednjovjekovne posebnosti Zašto i kako je ubijen Bošnjak Mehmedalija Mak Dizdar? OVO JE DOKAZ DA JE BOSNA NEUNIŠTIVA: Pogledajte šta su franjevci uradili za žrtve genocida u Srebrenici… Za Marš mira do danas prijavljeno 2.500 osoba iz cijelog svijeta IZAČIĆ: BEDEM S KOJEG SE BRANI SRCE KRAJINE (VIDEO) Tadašnja svakodnevnica: Snimak jednog običnog dana u Sarajevu iz 1939. godine Godišnjica smrti Adija Lukovca: Pionir elektronske muzike u Bosni i Hercegovini Kad stranci posjete BiH: Zadivljujuće odredište ispunjeno beskrajnim količinama ljepote i šarma Vuk Karadžić: “Da su svi Bošnjaci bili složni, prije bi oni Sultana nadvladali nego on njih.” Herojska pogibija Hifzi bega Đumišića: Jedan od najvećih junaka XIX stoljeća u ratovima sa Srbima i Crnogorcima Primorac o jednačini – neandertalac kao Bošnjak Srbin, Hrvat Široka društvena podrška zakonu o zabrani negiranja genocida BiH prvi put na prestižnom “Cannes Lions” festivalu kreativnosti Konjička čaršija i Stari kameni most plijene pažnju turista KUĆNI VRTOVI KAO IZ BAJKI Od danas besplatan roaming u zemljama Evropske unije Planirate li na Jadran ovog ljeta? Nakon što pročitate ovo vjerovatno nećete! Savjeti za život bez stresa: Rasporedite energiju, a ne vrijeme Zaboravljena kolonija stećaka kod Prozora Mali Neum i zakopano blago na Majevici Gazi Husrev-begova emernama: Akt civilizacijske tolerancije Oaza mira nadomak Sarajeva: Terapija i druženje s plemenitim životinjama (Video) Fotografija koja se sakrivala čitav vijek: “Na Drini ćuprija” u koloru oko 1900. godine GRAD VISOKO – VIDEO Cazin: Počinje sanacija Berksovog dvorca na Starom gradu Ostrožac i kuće Nurije Pozderca Prof. Imamović: Bosna je srednjovjekovni univerzitetski centar Gradačac se prisjeća svojih heroja i herojske odbrane: Godišnjica formiranja 107. Vmtbr. ARBiH Energija šume: Ako zagrlite drvo, dobit ćete nalet energije Stari grad Bužim: Tvrđava koja je predstavljala kontinuitet života u različitim vremenskim epohama U ZAVIDOVIĆIMA KUGLA UMJESTO “KRIVAJE” PRIČE USPJEŠNIH STRANKINJA U BIH (3): INDONEŽANKA NAPOKON ŽIVI U DRŽAVI KOJA IMA ČETIRI GODIŠNJA DOBA Sandalj Hranić Kosača, veliki vojvoda bosanski Ljepote BiH u 4K rezoluciji će vas očarati! (VIDEO) Kako ramazan provode Bošnjaci u Norveškoj, zemlji gdje ljeti Sunce ne zalazi? Austrijski princ je kahvu u Travniku platio dukatom Snimci dronom: Proljeće u Ljubuškom i zadivljujući vodopad Kravice Ponos Bosanske Otoke: Ramazani i iftari u jedinoj džamiji na riječnom otoku u Evropi Ljubav iza rešetaka: Bosanski gangster i krijumčarka kokaina se zaljubili u zatvoru Avdića džamija u Planoj: Kamena ljepotica u pustoši Stolačka tarča u maju: Jedini sajam s tematikom Srednjeg vijeka u BiH Rocky road ice-cream cake Jelly jaffa cheesecake Louise’s lighter lamingtons (FOTO) Čuvanje tradicije: Stara bosanska soba u kući porodice Kaniža Uloga derviša u formiranju modernih gradskih naselja u Bosni tokom ranog osmanskog perioda Srednjovjekovni bosanski umjetnički stil izrade predmeta “Ad modum bosnensis” – jedna od posebnosti bosanskog srednjovjekovlja Odlučila sam napustiti BiH, jer nisam željela da se sutra iste stvari dese mome djetetu Svetinja: Voda koja poteče svakog šestog maja u podne (Ne)otkrivena tajna gradnje Kineskog zida od koje ćete se naježiti MALME: Od Hellenholm dvorca do bošnjačke palate u Švedskoj Dirljivo pismo najboljeg mladog glumca Njemačke Edina Hasanovića: Želim da moj babo ima mir Mistično mjesto koje pohode mnogobrojni svjetski turisti Kako se nekad dočekivao ramazan KUŠLAT DŽAMIJA KOD ZVORNIKA (VIDEO) Tragom Bošnjaka u Austriji UNSKO SANSKI KANTON – VRATA BOSNE I to je moguće: Stari most, simbol Mostara i čitave države neće biti na službenom suveniru Mostara! Prihvaćeni zahtjevi bh. strane: Gradnja Pelješkog mosta počinje najesen Stolac – grad bogate historije Stećci i nišani kod Ustikoline: Nije to “gomila kamenja” iz prošlosti već blago za budućnost Planinski biseri: Veliko i Crno jezero na Treskavici ostavljaju bez daha (VIDEO)

Stolac – grad bogate historije

About

Putovanje kroz Hercegovinu dovest će vas do gradića nastalog na obalama rijeke Bregave, Stoca. Kada se spomene njegovo ime, past će vam na pamet mnoge stvari, ali zasigurno najprije historija, kultura i mediteranska klima, tri odlike koje su ga oduvijek činile jednim od najprivlačnijih mjesta za posjetiti u našoj zemlji.

Dođete li ljeti, šetajući uz rijeku Bregavu udisat ćete topli zrak koji miriše na more. Mlinice, smokve – slatki plod ljeta, krošnje, razno zeleno bilje prate vas u korak, a žamor kupača koji dopire s obližnjih plaža mami da i vi zaplivate. Posljednjih godina najaktuelnije su – u narodu poznate kao – Kreševac, Kukavac, gdje je uprkos poprilično klizavim ‘rorama’, ravnoj površini ispod vode, gradska raja uvijek izvodila dobre skokove na glavu ili pravila salto, potom Pjene, čuvene po posebno hladnoj vodi i svojim malim vodopadima ispod kojih se možete provlačiti, skriti nakratko od sunca ili poigravati s vodom.

Foto: Amir Bašimamović

Begovski posjed

Stiče se dojam da se kombinovano odrasli i djeca najvećim dijelom okupljaju na plaži u Begovini, graditeljskoj stambenoj cjelini koja je proglašena nacionalnim spomenikom države. Begovinu, samo jednu od mnogih znamenitosti mediteranskog grada, gdje kontinuitet prisutnosti ljudske zajednice seže čak 16.000 godina u prošlost, izgradila je za vrijeme Osmanskog carstva aristokratska porodica Rizvanbegović kao svoj izdvojeni niz kuća, s konacima i velikim baščama. Ulaskom u Begovinu iza sebe ostavljate Ćupriju, jedan od lijepih stolačkih kamenih mostova. Za vrijeme rata Begovina je uništena i njena obnova traje još uvijek.

Foto: Samir Zahirović

Dobrodošlica kamenih spavača

Znakovi historije nalaze se svuda po gradu kao i njegovoj okolini. Ako dolazite iz pravca Mostara ili Čapljine, u grad ne možete ući a da vam na desnoj strani oči ne ostanu na nekropoli stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, Radimlja, koja se prostire neposredno uz cestu. I ovo historijsko područje proglašeno je, naravno, nacionalnim spomenikom. Na nekropoli se nalaze 133 stećka. Ukrašena su 63. Motivi koji se susreću su arhitektonski ukrasi, stilizovani križevi, ljudske i životinjske figure, vinova loza, motivi iz lova i s oružjem, dok se zaštitnim znakom nekropole smatra muška figura s uzdignutom rukom. Zbog nje, ruke koja vjerovatno pozdravlja i izražava dobrodošlicu, putnik namjernik već vjekovima stiže u kršni kraj gdje je ljubaznost postala tradicionalno dobro.

Iznad Stoca sunce sija, a ispod kamenja leži historija    

Idući uz brdo Ošanići, doći ćete do ostataka Daorsona, svojevremeno glavnog grada heleniziranog ilirskog plemena Daorsa, koje je živjelo od 300. do 50. godine prije nove ere u dolini rijeke Neretve. Povrh Stoca izgradilo je svoj megalitski grad s akropolom, danas nacionalni spomenik, opasanom ‘kiklopskim’ zidinama od golemih kamenih blokova, gdje su se nalazili svi važniji upravni, javni i vjerski objekti.

Njihov odbrambeni zid bio je dug 65 metara i imao je vrata kao i tornjeve na oba kraja. Da su Daorsi bili nezavisni, imali razvijeno zanatstvo, kulturu i trgovinu s drugim narodima, svjedoči pronađeni novac.

Novac predstavlja samo dio zanimljivih predmeta koje je krilo ovo arheološko područje. Kako su Daorsi preuzeli grčki jezik i pismo, upražnjavali stalne trgovačke veze s Grcima, tu su pronađeni i ostaci brojnih amfora za vino i dijelova fine keramike. Također, ovo je mjesto pronalaska ostataka granitne skulpture Kadma i Harmonije, ali i ilirskog reljefa s trinaest zmija i pet pari orlovskih krila. Ipak, kao najvredniji nalaz izdvaja se bronzana kaciga ukrašena nizom likova grčke mitologije, poput Afrodite, Nike, Helija, Dioniza, Muza, Pegaza i drugih.

Starogradske kule

I historijsko područje Stari grad Stolac, odbrambeni objekat koji po svojoj veličini spada u red najvećih bosanskohercegovačkih gradova,  ubraja se u nacionalne spomenike države. Zaštićen lancem kamenih kula i bedema na uzvišenju iznad grada, nudi vam fantastičan pogled na naselje, rijeku Bregavu, Komanje brdo, brdo Ošanići i planinu Hrgud. Način na koji je urađen upućuje na postojanje više građevinskih etapa.

Stari grad ima i svoje cisterne (čatrnje) za vodu, magacin za brašno, objekte za stanovanje, te džamiju, poslije čijeg su stradanja 1906. godine vidljivi samo ostaci. Na Stari grad se ide pješke. Za osvajanje centralnog dijela dobro je ako ste u kondiciji, no iako je nemate uz male pauze neće biti problem uspeti se. Obavezno ponesite vode sa sobom, a poželjno je i da obučete patike.

Pećinske poruke

Ako ste bili đak u BiH i ako se pokušate prisjetiti časova historije, vjerovatno ćete se sjetiti pominjanja pećine Badanj, gdje je pronađen najstariji spomenik likovne umjetnosti u našoj zemlji – gravirani crtež na stijeni. Riječ je tačnije o polupećini, udubljenju u stijeni kanjona Bregave, oko 45 metara iznad njenog korita. Datira iz kasnog perioda mlađeg paleolita, 13.000 do 12.000 godina prije nove ere. Nalazište je otkriveno 1976. godine. Crtež vjerovatno predstavlja figuru konja napadnutog strelicama. Nije savršeno reproducirana, što, smatra se, i nije bilo važno za tadašnjeg čovjeka. Važnije je bilo vizualiziranje ovladavanja životinjama i prikazivanje nadmoći nad prirodom.

Sudbina Moshe Danona

Budete li se željeli osvježiti, učinite to u jednom od čaršijskih lokala. Na najbolja mjesta uputit će vas lokalno stanovništvo, samo pitajte.

I nemojte otići iz Stoca a da ne posjetite još jedan nacionalni spomenik koji se nalazi dva kilometra od njegovog centra, tačnije na Krajšini. To je grob Moshe Danona, sarajevskog rabina koji je bio veoma cijenjen član jevrejske zajednice s početka XIX vijeka.

Prema podacima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, imenovan je za hamambašija 1815. godine. Petnaest godina kasnije, u vrijeme teških prilika za jevrejsku zajednicu na teritoriji Bosne i Hercegovine, pošao je pješke na put u Palestinu, u Eretz Izrael, želeći umrijeti i biti pokopan u Svetoj zemlji. Na tom putu je umro, na mjestu gdje je i sahranjen. Spomenik su mu podigli sunarodnici deset godina nakon njegove smrti kada je ovo mjesto postalo hodočašće Jevreja sefarda iz BiH, ali i ostalih krajeva u kojima su sefardi živjeli. O tome svjedoče također stare fotografije iz vremena prije Drugog svjetskog rata na kojima se vidi velika masa ljudi okupljena oko spomenika.

Kao što možete vidjeti, Stolac predstavlja galeriju starih priča. Stoga, ako dođete, povedite se za onim što je svojevremeno rekao Winston Churchill:  “Proučavaj historiju, proučavaj historiju. U historiji leže sve tajne državništva.”

Napisala: Elma Zećo

Izvor: Furaj.ba

PREPORUČUJEMO: