Sljedećeg mjeseca počinje snimanje serije o prvom predsjedniku Bosne i Hercegovine, Aliji Izetbegoviću Iseljavanje muslimanskog stanovništva iz Kneževine Srbije 1862. godine i osnivanje novih naselja na prostoru Bosanskog ejaleta za muhadžire Bosansko – poljsko zbližavanje u prvoj polovini XV stoljeća – pokušaj osnivanja antiosmanskog saveza [FOTO] Izgradili su naš svijet: Fotografije iz prošlosti dokaz su hrabrosti radnika Najekskluzivniji pasoš na svijetu je pasoš Suverenog malteškog vojnog reda Bosanka Esma Voloder najljepša žena Australije Đerzelez Alija – jedan od najvećih opjevanih bošnjačkih junaka osmanskog doba U Laktašima otkriven Balkis, jedna od najstarijih episkopija u BiH Najteži dan u historiji grada: 22. jula 1993. na Sarajevo ispaljeno 3.777 granata Bitka kod Lipljana – Najveća pobjeda Husein kapetana Gradaščevića nad osmanskom vojskom Prva bosanska kraljica Doroteja Vidinska i vjenčanje za Tvrtka I Kotromanića – dokaz čvrstih veza bosanskog i bugarskog dvora Dolazak Slavena na naše prostore i stapanje sa ilirskim stanovništvom PROCES PRELASKA NA ISLAM U BOSNI: Jedan od fenomena u Evropi Gradačac: Tajne Starog grada i kule Zmaja od Bosne Bošnjaci Podrinja odgovorili na Dodikovu fašističku izjavu: Podrinje je naše i ne idemo iz njega! DJEČAK U CRVENOJ TRENERCI Prva bosanska kraljica Doroteja Vidinska i vjenčanje za Tvrtka I Kotromanića – dokaz čvrstih veza bosanskog i bugarskog dvora PODZEMNO BLAGO KOJE ČUVAJU VILE PRIČE O BOSANSKIM ŽENAMA: PJESNIKINJA ANKA TOPIĆ Hirurg traži dječaka Hasana kojeg je operisao prije pada Srebrenice: “Želio bih znati samo jedno” Prvu srednju školu za žene na prostoru današnje Bosne i Hercegovine su 1869. godine otvorile dvije Engleskinje Bosanskohercegovački gradovi su prve kafane imali prije Beča i Pariza – otvaranje prvih kafana u Bosni Avdić: Na strijeljanju smo se krili jedni iza drugih (VIDEO) Puno je godina prošlo od 07.07.1992. babo moj, ne smijem ni početi brojati. MISTERIOZNO OTKRIĆE KOD PRNJAVORA: Pronašli rupe pune ‘zlatnog’ pijeska! Dr. Ibrahim Kajan piše za INS: Čija je naša Katarina? Sarajevo podiže spomenik čuvenim “Vikićevcima” Kako je osmanski beglerbeg u Bosni stao u zaštitu francuskog konzula Davida Pisma i snimci iz 1994. koja nikada nisu stigla na željenu adresu: Srebreničani nisu gubili nadu “Zaplakala šećer Đula”: Jedna priča o ljubavi, hrabrosti i časti – Video ‘Ja nisam tu’ – jedna od najemotivnijih pjesama iz rata; napisao je dvanaestogodišnjak – VIDEO BiH napravila prvu domaću pušku! Kad su Čola i Brega došli kod Dine Merlina na Bajram, majka nije bila oduševljena: ‘Šejtani, kao i ti…’ Spomenik Mehmed-paši Sokoloviću: Srbovanje i mitomanisanje u Višegradu Blaž Kraljević 1992: Nema podjele BiH, sačuvat ćemo je za sve nas Derviš-paša Dedaga Čengić: Čengić Vila u Sarajevu nosi ime po njemu Smail-aga Čengić: Junak proslavljen u ratu sa Crnogorcima “Muzej Hercegovine” čuva začuđujuća rješenja neimara Hajrudina za gradnju Starog mosta” Srednjovjekovni bosanski vitezovi – simbol prestiža i udarna snaga srednjovjekovne bosanske vojske Djed Crkve bosanske: Duhovni poglavar svih heretika Evrope i simbol bosanske srednjovjekovne posebnosti Zašto i kako je ubijen Bošnjak Mehmedalija Mak Dizdar? OVO JE DOKAZ DA JE BOSNA NEUNIŠTIVA: Pogledajte šta su franjevci uradili za žrtve genocida u Srebrenici… Za Marš mira do danas prijavljeno 2.500 osoba iz cijelog svijeta IZAČIĆ: BEDEM S KOJEG SE BRANI SRCE KRAJINE (VIDEO) Tadašnja svakodnevnica: Snimak jednog običnog dana u Sarajevu iz 1939. godine Godišnjica smrti Adija Lukovca: Pionir elektronske muzike u Bosni i Hercegovini Kad stranci posjete BiH: Zadivljujuće odredište ispunjeno beskrajnim količinama ljepote i šarma Vuk Karadžić: “Da su svi Bošnjaci bili složni, prije bi oni Sultana nadvladali nego on njih.” Herojska pogibija Hifzi bega Đumišića: Jedan od najvećih junaka XIX stoljeća u ratovima sa Srbima i Crnogorcima Primorac o jednačini – neandertalac kao Bošnjak Srbin, Hrvat Široka društvena podrška zakonu o zabrani negiranja genocida BiH prvi put na prestižnom “Cannes Lions” festivalu kreativnosti Konjička čaršija i Stari kameni most plijene pažnju turista KUĆNI VRTOVI KAO IZ BAJKI Od danas besplatan roaming u zemljama Evropske unije Planirate li na Jadran ovog ljeta? Nakon što pročitate ovo vjerovatno nećete! Savjeti za život bez stresa: Rasporedite energiju, a ne vrijeme Zaboravljena kolonija stećaka kod Prozora Mali Neum i zakopano blago na Majevici Gazi Husrev-begova emernama: Akt civilizacijske tolerancije Oaza mira nadomak Sarajeva: Terapija i druženje s plemenitim životinjama (Video) Fotografija koja se sakrivala čitav vijek: “Na Drini ćuprija” u koloru oko 1900. godine GRAD VISOKO – VIDEO Cazin: Počinje sanacija Berksovog dvorca na Starom gradu Ostrožac i kuće Nurije Pozderca Prof. Imamović: Bosna je srednjovjekovni univerzitetski centar Gradačac se prisjeća svojih heroja i herojske odbrane: Godišnjica formiranja 107. Vmtbr. ARBiH Energija šume: Ako zagrlite drvo, dobit ćete nalet energije Stari grad Bužim: Tvrđava koja je predstavljala kontinuitet života u različitim vremenskim epohama U ZAVIDOVIĆIMA KUGLA UMJESTO “KRIVAJE” PRIČE USPJEŠNIH STRANKINJA U BIH (3): INDONEŽANKA NAPOKON ŽIVI U DRŽAVI KOJA IMA ČETIRI GODIŠNJA DOBA Sandalj Hranić Kosača, veliki vojvoda bosanski Ljepote BiH u 4K rezoluciji će vas očarati! (VIDEO) Kako ramazan provode Bošnjaci u Norveškoj, zemlji gdje ljeti Sunce ne zalazi? Austrijski princ je kahvu u Travniku platio dukatom Snimci dronom: Proljeće u Ljubuškom i zadivljujući vodopad Kravice Ponos Bosanske Otoke: Ramazani i iftari u jedinoj džamiji na riječnom otoku u Evropi Ljubav iza rešetaka: Bosanski gangster i krijumčarka kokaina se zaljubili u zatvoru Avdića džamija u Planoj: Kamena ljepotica u pustoši Stolačka tarča u maju: Jedini sajam s tematikom Srednjeg vijeka u BiH Rocky road ice-cream cake Jelly jaffa cheesecake Louise’s lighter lamingtons (FOTO) Čuvanje tradicije: Stara bosanska soba u kući porodice Kaniža Uloga derviša u formiranju modernih gradskih naselja u Bosni tokom ranog osmanskog perioda Srednjovjekovni bosanski umjetnički stil izrade predmeta “Ad modum bosnensis” – jedna od posebnosti bosanskog srednjovjekovlja Odlučila sam napustiti BiH, jer nisam željela da se sutra iste stvari dese mome djetetu Svetinja: Voda koja poteče svakog šestog maja u podne (Ne)otkrivena tajna gradnje Kineskog zida od koje ćete se naježiti MALME: Od Hellenholm dvorca do bošnjačke palate u Švedskoj Dirljivo pismo najboljeg mladog glumca Njemačke Edina Hasanovića: Želim da moj babo ima mir Mistično mjesto koje pohode mnogobrojni svjetski turisti Kako se nekad dočekivao ramazan KUŠLAT DŽAMIJA KOD ZVORNIKA (VIDEO) Tragom Bošnjaka u Austriji UNSKO SANSKI KANTON – VRATA BOSNE I to je moguće: Stari most, simbol Mostara i čitave države neće biti na službenom suveniru Mostara! Prihvaćeni zahtjevi bh. strane: Gradnja Pelješkog mosta počinje najesen Stolac – grad bogate historije Stećci i nišani kod Ustikoline: Nije to “gomila kamenja” iz prošlosti već blago za budućnost Planinski biseri: Veliko i Crno jezero na Treskavici ostavljaju bez daha (VIDEO)

Prof. Imamović: Bosna je srednjovjekovni univerzitetski centar

About

Historičari su u Torinu naišli na dokumente koji govore o postojanju srednjovjekovnog univerziteta u Bosni.

Brojni stanovnici Bosne i Hercegovine vjerovatno nisu čuli da je na teritoriji srednjovjekovne Bosne već u 14. vijeku postojalo učilište sa međunarodnom reputacijom.

Ukoliko bi se raspoloživa argumentacija uvrstila u redovnu historijsku tekovinu, bosanskohercegovački prostor bi se mogao ponositi jednim od prvih evropskih univerziteta.

Historičar i arheolog, prof. dr. Enver Imamović u svojoj knjizi „Korijeni Bosne i bosanstva“ iznio je podatke koji ukazuju da je u srednjovjekovnoj Bosni postojao i djelovao univerzitet.

Imamović je za Al Jazeeru pojasnio kako je postojanje srednjovjekovnog bosanskog učilišta u potpunosti argumentovano dokumentima koji se nalaze u arhivu u Torinu.

„U potrazi za podacima za vlastita istraživanja, istoričari su u Torinu naišli na dokumente koji govore o postojanju srednjovjekovnog univerziteta u Bosni. Ko god da istražuje srednjovjekovnu historiju nužno posjećuje centre arhiva u Dubrovniku, Veneciji, Torinu, Milanu i Vatikanu, zato što je Bosna imala najviše kontakata sa tim zemljama zbog trgovine. Bosna je bila eksportno područje za čitavu Evropu“, kaže Imamović.

Iz arhiva u Torinu podaci o učilištu su zapisani u jednom sudskom protokolu 23. jula 1388. godine, kada je pred tribunalom inkvizicije odgovarao Jakob Bech, građanin iz mjesta Chieri, jugoistično od Torina. U zapisnik suda je dao izjavu da je deset godina ranije bio poslan u mjesto koje se zove Bosna i u kojem vlada gospodar koji se zove ban.

Iz Italije u Bosnu na studije

Izvjesni Jakov je trebao usavršiti učenje koje je slijedila sekta, a naveo je podatak da su prije njega u tu zemlju, odnosno kod tamošnjih učitelja (magistara), odlazili na naukovanje brojni građani gradića Chieri.

„Iz spisa se zaključuje, da je riječ o sljedbenicima heretičkog učenja koje je zvanična crkva osuđivala i proganjala, te da su dotični održavali prisne veze s hereticima iz Bosne. Podaci koje je zabilježio torinski sud savršeno se podudaraju sa stanjem kakvo je bilo u Bosni tokom 14. stoljeća. U Bosni se hereza toliko razvila da se nije samo slobodno slijedila, nego je takoreći slovila za državnu vjeru, što je bio jedinstven slučaj u Evropi“, kaže Imamović.

Bosna se spominje kao odredište kuda su odlazili talijanski heretici, to jest studenti, da prodube svoje znanje iz filozofsko-teoloških doktrina, i, drugo, kaže se da to obavljaju kod tamošnjih učitelja (magistara), to jest profesora, iz čega proističe logičan zaključak da je riječ o učilištu, odnosno univerzitetu čija je reputacija doprla i izvan bosanskih granica.

Zna se da je za stjecanje bilo kojeg renomea potrebno poprilično vrijeme, a to znači da je taj univerzitet daleko starijeg datuma od 1347. godine kada se prvi put spominje u torinskom sudskom aktu.

‘Heretičko učilište’

Tadašnja učenja koja su ukazivala na devijacije od katoličkog učenja bila su karakterisana kao heretička, tako da ni uspješna obrazovna institucija sa nekonvencionalnim crkvenim predznakom ne bi mogla imati zvaničnu afrimaciju u tadašnjem okruženju.

„S obzirom da je riječ o učilištu na kojem su se izučavale visoke filozofske i teološke doktrine, a znano je da njih mogu slijediti samo lica odgovarajućeg predznanja nižeg stupnja, sasvim je izvjesno da se ovdje radi o učilištu ranga univerziteta, koji se nije ni po čemu razlikovao od ostalih onovremenih evropskih univerziteta. Razlika je bila samo u tome što su se ovdje izučavale dualističke (krivovjerne) doktrine, pa je za pravovjernu Evropu bosanski univerzitet bio heretički i kao takav nepriznat, ozloglašen i anatemiran“, objašnjava Imamović.

Političko i vjersko središte starobosanske države, to jest dvor prvih banova i hiža (sjedište) djeda bosanskog (poglavara Crkve bosanske) se nalazio u Moštrima kod Visokog. U susjednim Milima (današnji Arnautotovići) sastajala se Bosanska skupština (stanak), a tu su se krunisali i bosanski vladari.

Prema tome, sasvim je vjerovatno da se u Moštrima, uz kaptol Crkve bosanske, nalazilo i sjedište univerziteta, o kojem je ovdje riječ.

„U torinskom sudskom spisu doslovno stoji da su talijanski heretici odlazili na studije u mjesto zvano ‘Boxena’, to jest Bosnu. Rezultati novijih historijsko-arheoloških istraživanja pokazuju da je u srednjem vijeku uz pojam Bosna, kojim se nazivala zemlja i rijeka, zaista postojalo mjesto zvano Bosna i da se ono nalazilo upravo na području današnjeg Visokog. To su vjerojatno Moštre, za koje je rečeno da su se u njemu nalazile sve državne i vjerske institucije. Dakle, nema razloga da se sjedište ovog prastarog univerziteta traži izvan ovog mjesta“, zaključuje historičar.

Ovaj starobosanski univerzitet je, bez sumnje, opstao i djelovao dokle god je postojala srednjovjekovna bosanska država, a s njome i bogumilstvo.

Kada je Bosna pripojena Osmanskom carstvu 1463. godine, masovna islamizacija koja je uslijedila, dovela je do odumiranja bogumilstva, što je, pak, izazvalo gašenje njegovih institucija, u što spada i učilište o kojem je ovdje riječ.

Pored hronološki poredanih činjenica sa snažnim historijskim uporištima, postojanje srednjovjekovnog učilišta na tlu današnje BiH i dalje se tretira kao teorija.

„Ja nisam jedini koji govori o ovoj pretpostavci. Đuro Bazler je ovom pitanju govorio 70-tih godina prošlog vijeka, a ja sam razradio detalje i poredao činjenice. Sada je potrebno da se združenim snagama angažujemo, i o ovoj tematici više govorimo jer je riječ o jednom od najvećih otkrića u istoriji Bosne“, navodi Imamović.

Izvor: Al Jazeera

PREPORUČUJEMO: