[FOTO] Izgradili su naš svijet: Fotografije iz prošlosti dokaz su hrabrosti radnika Najekskluzivniji pasoš na svijetu je pasoš Suverenog malteškog vojnog reda Bosanka Esma Voloder najljepša žena Australije Đerzelez Alija – jedan od najvećih opjevanih bošnjačkih junaka osmanskog doba U Laktašima otkriven Balkis, jedna od najstarijih episkopija u BiH Najteži dan u historiji grada: 22. jula 1993. na Sarajevo ispaljeno 3.777 granata Bitka kod Lipljana – Najveća pobjeda Husein kapetana Gradaščevića nad osmanskom vojskom Prva bosanska kraljica Doroteja Vidinska i vjenčanje za Tvrtka I Kotromanića – dokaz čvrstih veza bosanskog i bugarskog dvora Dolazak Slavena na naše prostore i stapanje sa ilirskim stanovništvom PROCES PRELASKA NA ISLAM U BOSNI: Jedan od fenomena u Evropi Gradačac: Tajne Starog grada i kule Zmaja od Bosne Bošnjaci Podrinja odgovorili na Dodikovu fašističku izjavu: Podrinje je naše i ne idemo iz njega! DJEČAK U CRVENOJ TRENERCI Prva bosanska kraljica Doroteja Vidinska i vjenčanje za Tvrtka I Kotromanića – dokaz čvrstih veza bosanskog i bugarskog dvora PODZEMNO BLAGO KOJE ČUVAJU VILE PRIČE O BOSANSKIM ŽENAMA: PJESNIKINJA ANKA TOPIĆ Hirurg traži dječaka Hasana kojeg je operisao prije pada Srebrenice: “Želio bih znati samo jedno” Prvu srednju školu za žene na prostoru današnje Bosne i Hercegovine su 1869. godine otvorile dvije Engleskinje Bosanskohercegovački gradovi su prve kafane imali prije Beča i Pariza – otvaranje prvih kafana u Bosni Avdić: Na strijeljanju smo se krili jedni iza drugih (VIDEO) Puno je godina prošlo od 07.07.1992. babo moj, ne smijem ni početi brojati. MISTERIOZNO OTKRIĆE KOD PRNJAVORA: Pronašli rupe pune ‘zlatnog’ pijeska! Dr. Ibrahim Kajan piše za INS: Čija je naša Katarina? Sarajevo podiže spomenik čuvenim “Vikićevcima” Kako je osmanski beglerbeg u Bosni stao u zaštitu francuskog konzula Davida Pisma i snimci iz 1994. koja nikada nisu stigla na željenu adresu: Srebreničani nisu gubili nadu “Zaplakala šećer Đula”: Jedna priča o ljubavi, hrabrosti i časti – Video ‘Ja nisam tu’ – jedna od najemotivnijih pjesama iz rata; napisao je dvanaestogodišnjak – VIDEO BiH napravila prvu domaću pušku! Kad su Čola i Brega došli kod Dine Merlina na Bajram, majka nije bila oduševljena: ‘Šejtani, kao i ti…’ Spomenik Mehmed-paši Sokoloviću: Srbovanje i mitomanisanje u Višegradu Blaž Kraljević 1992: Nema podjele BiH, sačuvat ćemo je za sve nas Derviš-paša Dedaga Čengić: Čengić Vila u Sarajevu nosi ime po njemu Smail-aga Čengić: Junak proslavljen u ratu sa Crnogorcima “Muzej Hercegovine” čuva začuđujuća rješenja neimara Hajrudina za gradnju Starog mosta” Srednjovjekovni bosanski vitezovi – simbol prestiža i udarna snaga srednjovjekovne bosanske vojske Djed Crkve bosanske: Duhovni poglavar svih heretika Evrope i simbol bosanske srednjovjekovne posebnosti Zašto i kako je ubijen Bošnjak Mehmedalija Mak Dizdar? OVO JE DOKAZ DA JE BOSNA NEUNIŠTIVA: Pogledajte šta su franjevci uradili za žrtve genocida u Srebrenici… Za Marš mira do danas prijavljeno 2.500 osoba iz cijelog svijeta IZAČIĆ: BEDEM S KOJEG SE BRANI SRCE KRAJINE (VIDEO) Tadašnja svakodnevnica: Snimak jednog običnog dana u Sarajevu iz 1939. godine Godišnjica smrti Adija Lukovca: Pionir elektronske muzike u Bosni i Hercegovini Kad stranci posjete BiH: Zadivljujuće odredište ispunjeno beskrajnim količinama ljepote i šarma Vuk Karadžić: “Da su svi Bošnjaci bili složni, prije bi oni Sultana nadvladali nego on njih.” Herojska pogibija Hifzi bega Đumišića: Jedan od najvećih junaka XIX stoljeća u ratovima sa Srbima i Crnogorcima Primorac o jednačini – neandertalac kao Bošnjak Srbin, Hrvat Široka društvena podrška zakonu o zabrani negiranja genocida BiH prvi put na prestižnom “Cannes Lions” festivalu kreativnosti Konjička čaršija i Stari kameni most plijene pažnju turista KUĆNI VRTOVI KAO IZ BAJKI Od danas besplatan roaming u zemljama Evropske unije Planirate li na Jadran ovog ljeta? Nakon što pročitate ovo vjerovatno nećete! Savjeti za život bez stresa: Rasporedite energiju, a ne vrijeme Zaboravljena kolonija stećaka kod Prozora Mali Neum i zakopano blago na Majevici Gazi Husrev-begova emernama: Akt civilizacijske tolerancije Oaza mira nadomak Sarajeva: Terapija i druženje s plemenitim životinjama (Video) Fotografija koja se sakrivala čitav vijek: “Na Drini ćuprija” u koloru oko 1900. godine GRAD VISOKO – VIDEO Cazin: Počinje sanacija Berksovog dvorca na Starom gradu Ostrožac i kuće Nurije Pozderca Prof. Imamović: Bosna je srednjovjekovni univerzitetski centar Gradačac se prisjeća svojih heroja i herojske odbrane: Godišnjica formiranja 107. Vmtbr. ARBiH Energija šume: Ako zagrlite drvo, dobit ćete nalet energije Stari grad Bužim: Tvrđava koja je predstavljala kontinuitet života u različitim vremenskim epohama U ZAVIDOVIĆIMA KUGLA UMJESTO “KRIVAJE” PRIČE USPJEŠNIH STRANKINJA U BIH (3): INDONEŽANKA NAPOKON ŽIVI U DRŽAVI KOJA IMA ČETIRI GODIŠNJA DOBA Sandalj Hranić Kosača, veliki vojvoda bosanski Ljepote BiH u 4K rezoluciji će vas očarati! (VIDEO) Kako ramazan provode Bošnjaci u Norveškoj, zemlji gdje ljeti Sunce ne zalazi? Austrijski princ je kahvu u Travniku platio dukatom Snimci dronom: Proljeće u Ljubuškom i zadivljujući vodopad Kravice Ponos Bosanske Otoke: Ramazani i iftari u jedinoj džamiji na riječnom otoku u Evropi Ljubav iza rešetaka: Bosanski gangster i krijumčarka kokaina se zaljubili u zatvoru Avdića džamija u Planoj: Kamena ljepotica u pustoši Stolačka tarča u maju: Jedini sajam s tematikom Srednjeg vijeka u BiH Rocky road ice-cream cake Jelly jaffa cheesecake Louise’s lighter lamingtons (FOTO) Čuvanje tradicije: Stara bosanska soba u kući porodice Kaniža Uloga derviša u formiranju modernih gradskih naselja u Bosni tokom ranog osmanskog perioda Srednjovjekovni bosanski umjetnički stil izrade predmeta “Ad modum bosnensis” – jedna od posebnosti bosanskog srednjovjekovlja Odlučila sam napustiti BiH, jer nisam željela da se sutra iste stvari dese mome djetetu Svetinja: Voda koja poteče svakog šestog maja u podne (Ne)otkrivena tajna gradnje Kineskog zida od koje ćete se naježiti MALME: Od Hellenholm dvorca do bošnjačke palate u Švedskoj Dirljivo pismo najboljeg mladog glumca Njemačke Edina Hasanovića: Želim da moj babo ima mir Mistično mjesto koje pohode mnogobrojni svjetski turisti Kako se nekad dočekivao ramazan KUŠLAT DŽAMIJA KOD ZVORNIKA (VIDEO) Tragom Bošnjaka u Austriji UNSKO SANSKI KANTON – VRATA BOSNE I to je moguće: Stari most, simbol Mostara i čitave države neće biti na službenom suveniru Mostara! Prihvaćeni zahtjevi bh. strane: Gradnja Pelješkog mosta počinje najesen Stolac – grad bogate historije Stećci i nišani kod Ustikoline: Nije to “gomila kamenja” iz prošlosti već blago za budućnost Planinski biseri: Veliko i Crno jezero na Treskavici ostavljaju bez daha (VIDEO) Veliko otkriće u BiH: Narodna predanja se pokazala tačnim “Kako je to otići u krevet gladan…” Video o dječaku zbog kojeg želimo biti bolji ljudi” Posjetili smo jedno od najmisterioznijih mjesta u Evropi: Kakvu tajnu krije nalazište u Zavidovićima?

Gazi Husrev-begova emernama: Akt civilizacijske tolerancije

About

Emernama je najstariji dokument Historijskog arhiva Sarajevo, a izdao ju je Gazi Husrev-beg vlastima Fojnice i Kreševa.

Historija Osmanskog carstva, osim historije osvajanja, podjednako je i priča o tolerantnosti i razumijevanju potreba drugih, a taj svojevrsni državni princip osmanskih vladara sprovodili su svi upravnici diljem carstva. Takav slučaj bio je i u BiH gdje se danas čuvaju neki od najvrednijih dokumenata koji svjedoče o osmanskoj toleranciji prema pripadnicima drugih vjera.

Najpoznatiji dokument takvog sadržaja svakako je Ahdnama sultana Mehmeda Fatiha, ali ništa manje dragocjena je i emernama (naredba) Gazi Husrev-bega kojom je ovaj bosanski sandžakbeg 1532. godine zagarantovao franjevcima Fojnice i Kreševa slobodno ispovijedanje vjere.

Emernama Gazi Husrev-bega danas se, kao najstariji dokument, čuva u Historijskom arhivu Sarajeva kao dio orijentalne zbirke, kaže direktor Arhiva Fuad Ohranović koji pojašnjava koji su bili motivi Gazi Husrev-bega da izda naredbu i uputi je osmanskim vlastima na području Fojnice i Kreševa.

Nastala na temeljima Ahdname

„Dokument kojeg mi imamo u historijskom arhivu Sarajevu nastao je 1532. godine. U tom dokumentu Gazi Husrev-beg se obraća kadijama u Fojnici i Kreševu naredbom, odnosno dokumentom, u kojem stoji da su do njega došle informacije da se u Fojnici i Kreševu dešavaju određene smetnje franjevačkim svećenicima. Stigle su žalbe njemu od strane svećenika na te lokalne vlasti u Fojnici i Kreševu, i u tom dokumentu Gazi Husrev-beg naređuju kadijama da se u skladu sa običajima ne prave smetnje svećenicima koji djeluju na tom prostoru“.

Gazi Husrev–begova naredba nastala je u potpunosti na pravnim temeljima sultanske Ahdname koja je 1463. godine izdata franjevcima i svojim sadržajem se i poziva upravo na nju, kaže Ohranović pojašnjavajući da je emernama dokument kojeg su izdavali carski upravitelji – sandžakbegovi, za područje svoga sandžaka, u ovom slučaju za uže područje Kreševa i Fojnice koje je pripadalo Bosanskom sandžaku.

„Vrlo je bitna ova konstatacija u kojoj se kaže da oni po svom običaju trebaju vršiti svoju službu. Upravo taj dokument je nastao na temelju Ahdname koju je sultan Mehmed II dao bosanskim franjevcima prilikom osvajanja bosanske kraljevine 463. godine. Dakle, Ahdnama je bila pravni temelj za ovu emernamu, odnosno naredbu Gazi Husrev-bega. Ova rečenica, po običaju, znači da se ponaša po višem aktu, odnosno Ahdnami, sultanskom dokumentu. Ovo je ipak dokument jednog lokalnog sandžak-bega i on je morao nastati na temelju jednog većeg dokumenta, a to je Ahdnama“.

Vrijeme progona Jevreja i muslimana Evrope

Njen, uslovno rečeno, lokalni karakter, nimalo ne umanjuje značaj njenog izdavanja i suštinu značenja, jer u onovremenom kontekstu, kada su u Evropi sprovođeni progoni nekršćana, emernamom se potvrđuje tolerantnost Osmanskog carstva.

„U kontekstu onog vremena ti dokumenti predstavljaju jedan izraz civilizacije, poštovanja drugoga i tolerancije. U to vrijeme u Evropi imamo situaciju da se dešava inkvizicija, da se dešava progon Jevreja i muslimana iz Španije, otprilike u to vrijeme Jevreji dolaze u BiH, što je još jedan od dokaza tog poštivanja drugog i drugačijeg u vrijeme osmanske Carevine“.

Ohranović kaže da je značaj emername još i veći kada znamo da Evropa tog vremena ne poznaje dokumente sličnog sadržaja i namjene.

„Kršćanska Evropa nema takve dokumente, dešava se inkvizicija, dešava se uništavanje kulture, urbicid nad spomenicima muslimanske civilizacije na prostorima na koje je kasnije došla ta kultura. Govorim konkretno nakon pada Ugarske, odnosno osvajanja od strane evropskih zemalja predvođenih austrijskim vladarem. Tada se dešava da su kompletna sela, bukvalno, zaravnjena. Nije ostalo niša od osmanske kulture. Hanovi, džamije, tekije, zavije – sve poravnato ili je pretvoreno u crkve. To je slučaj u Pečuhu gdje je džamija Kasim-paše pretvorena u crkvu.”

Kupljena od Hazima Šabanovića

Gazi Husrev-begova emernama dospjela je u Historijski arhiv Sarajeva otkupom a vlasnik dokumenta od kojeg je otkupljena bio je znameniti historičar i osmanista Hazim Šabanović. Viši arhivist Atif Mušinović kaže da nema podataka kako je dokument dospio u Šabanovićevo vlasništvo.

„Emernama se pojavila u Arhivu otkupom kao i svi ostali značajniji i stariji dokumenti. Svojevremeno je Arhiv imao budžet za otkupljivanje knjiga i dokumenata. Tako je od Hazima Šabanovića otkupljeno nešto knjiga i dokumenata među njima je i ova emernama. Mi nemamo nikakvih podataka o daljnjoj nekoj istoriji i porijeklu i nekom ranijem imaocu, izuzev Hazima Šabanovića“.

Dokument se danas nalazi u dosta dobrom stanju, a ono po čemu je poseban jeste činjenica da je to jedini poznati dokument kojega je izdao Gazi Husrev-beg koji na svojoj poleđini ima pečat, kaže Mušinović.

„Dokument je, obzirom da se radi o dosta kvalitetnom papiru, dosta dobro i očuvan, međutim nije na adekvatan način bio pohranjen do dolaska u Arhiv, pa je doživio previjanja na listu, raspukao je, međutim nije na onom djelu gdje je tekst. Ne ugrožava sadržaj teksta. Ono po čemu je dokument posebno raritetan je pečat Gazi Husrev-bega koji se nalazi na poleđini, što je jedinstven primjerak. Bar do sada. Ako ga nema ni na jednom dokumentu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, a i nigdje se drugo ne pojavljuje. Na pečatu piše: ‘Gazi Husrev–beg skromni ili siromašni pred bogatim’ i to je bio epitet na svim pečetima, u smislu onaj koji nije ohol pred Božijom veličinom – on je siromašan.“

Dio Orijentalne zbirke

Gazi Husrev-begova emernama dio je bogate Orijentalne zbirke Historijskog arhiva Sarajeva u kojoj se nalaze knjige i dokumenti koje datiraju od 16. stoljeća, kaže viša arhivistica Almira Alibašić -Fideler.

„Najstarija zbirka koju posjedujemo i dokumenti u toj zbirci su među najstarijim koje posjedujemo. U pitanju je Orijentalna zbirka Historijskog arhiva u kojoj dokumenti datiraju od sredine 16. stoljeća pa do kraja 19. stoljeća. Orijentalna zbirka posjeduje dakle fondove, zbirke, štampane i rukopisne knjige. Značajan dio zbirke čine različite vrste dokumenata iz tog perioda – sultanski berati, berati, fermani, bujuruldije, defteri, salname, takvimi, vakufname, sidžili i tako dalje. Važan dio Orijentalne zbirke su svakako rukopisi i među tim rukopisima svakako rukopisi Kur’ana. Najstariji datiran rukopis Kur’ana kao dio Orijentalne zbirke je iz 1513. godine. Mi imamo još jedan rukopis Kur’ana za koji pretpostavljamo da je stariji, ali nemamo tačnu dataciju, jer je to malo teže odrediti.”

Historijski arhiv Sarajeva institucija je koja čuva vrijedne i dragocjene arhivalije koje su građani Sarajeva nedavno mogle vidjeti kada su bile izložene javnosti tokom programa „Dani otvorenih vrata“. Među izloženim eksponatima nalazila se i emernama Gazi Husrev-bega kao dokaz odnosa osmanskih vlasti prema podanicima koji nisu bili muslimanske vjere.

 

Izvor: Al Jazeera

PREPORUČUJEMO: