Sljedećeg mjeseca počinje snimanje serije o prvom predsjedniku Bosne i Hercegovine, Aliji Izetbegoviću Iseljavanje muslimanskog stanovništva iz Kneževine Srbije 1862. godine i osnivanje novih naselja na prostoru Bosanskog ejaleta za muhadžire Bosansko – poljsko zbližavanje u prvoj polovini XV stoljeća – pokušaj osnivanja antiosmanskog saveza [FOTO] Izgradili su naš svijet: Fotografije iz prošlosti dokaz su hrabrosti radnika Najekskluzivniji pasoš na svijetu je pasoš Suverenog malteškog vojnog reda Bosanka Esma Voloder najljepša žena Australije Đerzelez Alija – jedan od najvećih opjevanih bošnjačkih junaka osmanskog doba U Laktašima otkriven Balkis, jedna od najstarijih episkopija u BiH Najteži dan u historiji grada: 22. jula 1993. na Sarajevo ispaljeno 3.777 granata Bitka kod Lipljana – Najveća pobjeda Husein kapetana Gradaščevića nad osmanskom vojskom Prva bosanska kraljica Doroteja Vidinska i vjenčanje za Tvrtka I Kotromanića – dokaz čvrstih veza bosanskog i bugarskog dvora Dolazak Slavena na naše prostore i stapanje sa ilirskim stanovništvom PROCES PRELASKA NA ISLAM U BOSNI: Jedan od fenomena u Evropi Gradačac: Tajne Starog grada i kule Zmaja od Bosne Bošnjaci Podrinja odgovorili na Dodikovu fašističku izjavu: Podrinje je naše i ne idemo iz njega! DJEČAK U CRVENOJ TRENERCI Prva bosanska kraljica Doroteja Vidinska i vjenčanje za Tvrtka I Kotromanića – dokaz čvrstih veza bosanskog i bugarskog dvora PODZEMNO BLAGO KOJE ČUVAJU VILE PRIČE O BOSANSKIM ŽENAMA: PJESNIKINJA ANKA TOPIĆ Hirurg traži dječaka Hasana kojeg je operisao prije pada Srebrenice: “Želio bih znati samo jedno” Prvu srednju školu za žene na prostoru današnje Bosne i Hercegovine su 1869. godine otvorile dvije Engleskinje Bosanskohercegovački gradovi su prve kafane imali prije Beča i Pariza – otvaranje prvih kafana u Bosni Avdić: Na strijeljanju smo se krili jedni iza drugih (VIDEO) Puno je godina prošlo od 07.07.1992. babo moj, ne smijem ni početi brojati. MISTERIOZNO OTKRIĆE KOD PRNJAVORA: Pronašli rupe pune ‘zlatnog’ pijeska! Dr. Ibrahim Kajan piše za INS: Čija je naša Katarina? Sarajevo podiže spomenik čuvenim “Vikićevcima” Kako je osmanski beglerbeg u Bosni stao u zaštitu francuskog konzula Davida Pisma i snimci iz 1994. koja nikada nisu stigla na željenu adresu: Srebreničani nisu gubili nadu “Zaplakala šećer Đula”: Jedna priča o ljubavi, hrabrosti i časti – Video ‘Ja nisam tu’ – jedna od najemotivnijih pjesama iz rata; napisao je dvanaestogodišnjak – VIDEO BiH napravila prvu domaću pušku! Kad su Čola i Brega došli kod Dine Merlina na Bajram, majka nije bila oduševljena: ‘Šejtani, kao i ti…’ Spomenik Mehmed-paši Sokoloviću: Srbovanje i mitomanisanje u Višegradu Blaž Kraljević 1992: Nema podjele BiH, sačuvat ćemo je za sve nas Derviš-paša Dedaga Čengić: Čengić Vila u Sarajevu nosi ime po njemu Smail-aga Čengić: Junak proslavljen u ratu sa Crnogorcima “Muzej Hercegovine” čuva začuđujuća rješenja neimara Hajrudina za gradnju Starog mosta” Srednjovjekovni bosanski vitezovi – simbol prestiža i udarna snaga srednjovjekovne bosanske vojske Djed Crkve bosanske: Duhovni poglavar svih heretika Evrope i simbol bosanske srednjovjekovne posebnosti Zašto i kako je ubijen Bošnjak Mehmedalija Mak Dizdar? OVO JE DOKAZ DA JE BOSNA NEUNIŠTIVA: Pogledajte šta su franjevci uradili za žrtve genocida u Srebrenici… Za Marš mira do danas prijavljeno 2.500 osoba iz cijelog svijeta IZAČIĆ: BEDEM S KOJEG SE BRANI SRCE KRAJINE (VIDEO) Tadašnja svakodnevnica: Snimak jednog običnog dana u Sarajevu iz 1939. godine Godišnjica smrti Adija Lukovca: Pionir elektronske muzike u Bosni i Hercegovini Kad stranci posjete BiH: Zadivljujuće odredište ispunjeno beskrajnim količinama ljepote i šarma Vuk Karadžić: “Da su svi Bošnjaci bili složni, prije bi oni Sultana nadvladali nego on njih.” Herojska pogibija Hifzi bega Đumišića: Jedan od najvećih junaka XIX stoljeća u ratovima sa Srbima i Crnogorcima Primorac o jednačini – neandertalac kao Bošnjak Srbin, Hrvat Široka društvena podrška zakonu o zabrani negiranja genocida BiH prvi put na prestižnom “Cannes Lions” festivalu kreativnosti Konjička čaršija i Stari kameni most plijene pažnju turista KUĆNI VRTOVI KAO IZ BAJKI Od danas besplatan roaming u zemljama Evropske unije Planirate li na Jadran ovog ljeta? Nakon što pročitate ovo vjerovatno nećete! Savjeti za život bez stresa: Rasporedite energiju, a ne vrijeme Zaboravljena kolonija stećaka kod Prozora Mali Neum i zakopano blago na Majevici Gazi Husrev-begova emernama: Akt civilizacijske tolerancije Oaza mira nadomak Sarajeva: Terapija i druženje s plemenitim životinjama (Video) Fotografija koja se sakrivala čitav vijek: “Na Drini ćuprija” u koloru oko 1900. godine GRAD VISOKO – VIDEO Cazin: Počinje sanacija Berksovog dvorca na Starom gradu Ostrožac i kuće Nurije Pozderca Prof. Imamović: Bosna je srednjovjekovni univerzitetski centar Gradačac se prisjeća svojih heroja i herojske odbrane: Godišnjica formiranja 107. Vmtbr. ARBiH Energija šume: Ako zagrlite drvo, dobit ćete nalet energije Stari grad Bužim: Tvrđava koja je predstavljala kontinuitet života u različitim vremenskim epohama U ZAVIDOVIĆIMA KUGLA UMJESTO “KRIVAJE” PRIČE USPJEŠNIH STRANKINJA U BIH (3): INDONEŽANKA NAPOKON ŽIVI U DRŽAVI KOJA IMA ČETIRI GODIŠNJA DOBA Sandalj Hranić Kosača, veliki vojvoda bosanski Ljepote BiH u 4K rezoluciji će vas očarati! (VIDEO) Kako ramazan provode Bošnjaci u Norveškoj, zemlji gdje ljeti Sunce ne zalazi? Austrijski princ je kahvu u Travniku platio dukatom Snimci dronom: Proljeće u Ljubuškom i zadivljujući vodopad Kravice Ponos Bosanske Otoke: Ramazani i iftari u jedinoj džamiji na riječnom otoku u Evropi Ljubav iza rešetaka: Bosanski gangster i krijumčarka kokaina se zaljubili u zatvoru Avdića džamija u Planoj: Kamena ljepotica u pustoši Stolačka tarča u maju: Jedini sajam s tematikom Srednjeg vijeka u BiH Rocky road ice-cream cake Jelly jaffa cheesecake Louise’s lighter lamingtons (FOTO) Čuvanje tradicije: Stara bosanska soba u kući porodice Kaniža Uloga derviša u formiranju modernih gradskih naselja u Bosni tokom ranog osmanskog perioda Srednjovjekovni bosanski umjetnički stil izrade predmeta “Ad modum bosnensis” – jedna od posebnosti bosanskog srednjovjekovlja Odlučila sam napustiti BiH, jer nisam željela da se sutra iste stvari dese mome djetetu Svetinja: Voda koja poteče svakog šestog maja u podne (Ne)otkrivena tajna gradnje Kineskog zida od koje ćete se naježiti MALME: Od Hellenholm dvorca do bošnjačke palate u Švedskoj Dirljivo pismo najboljeg mladog glumca Njemačke Edina Hasanovića: Želim da moj babo ima mir Mistično mjesto koje pohode mnogobrojni svjetski turisti Kako se nekad dočekivao ramazan KUŠLAT DŽAMIJA KOD ZVORNIKA (VIDEO) Tragom Bošnjaka u Austriji UNSKO SANSKI KANTON – VRATA BOSNE I to je moguće: Stari most, simbol Mostara i čitave države neće biti na službenom suveniru Mostara! Prihvaćeni zahtjevi bh. strane: Gradnja Pelješkog mosta počinje najesen Stolac – grad bogate historije Stećci i nišani kod Ustikoline: Nije to “gomila kamenja” iz prošlosti već blago za budućnost Planinski biseri: Veliko i Crno jezero na Treskavici ostavljaju bez daha (VIDEO)

Herojska pogibija Hifzi bega Đumišića: Jedan od najvećih junaka XIX stoljeća u ratovima sa Srbima i Crnogorcima

About

Među historijskim ličnostima koje su se odupirale naletu srpskih i crnogorskih bandi, u cilju prisvajanja Bosne i Hercegovine, jedno od najznamenitijih mjesta zauzima i Bošnjak Hifzi beg Đumišić. Jedan od istaknutijih srpskih generala XIX stoljeća, Vlajković, za Hifzi bega je rekao da je bio najsrčaniji i najslobodniji junak među muslimanima, a da je njegovo junaštvo bilo herojsko.

Pobunom seljana pravoslavnog sela Zovi dol, u kadiluku Nevesinje – Hercegovački sandžak, 13. juna 1875. godine zvanično je počela velika seljačka buna protiv Osmanskog carstva (Nevesinjska puška), a koja će trajati sve do 1878. godine. Ustanak koji će imati dalekosežne posljedice po Osmansko carstvo i Bosanski vilajet, započeo je sa ciljem oslobađanja od osmanske vlasti i ujedinjenja sa Srbijom i Crnom Gorom. Uskoro se u ustanak umiješala i susjedna Srbija i Crna Gora, kao i Rusija, koja je nastojala iskoristiti pobunu zarad svojih interesa, a glavni razlog je bila podjela evropskih dijelova Osmanskog carstva. Srbija i Crna Gora su, nakon sklapanja savezništva, 30. maja 1875. godine navijestili rat Osmanskom carstvu. U ultimatumu kneza Milana kojeg šalje Osmanlijama zahtijeva da mu se predaj uprava nad prostorom Bosanskog vilajeta – tačnije prostor Bosne, dok bi Hercegovina bila predata Crnoj Gori. Nakon što su Osmanlije to odbile, 2. jula im je objavljen rat, dok je Crna Gora to učinila dan kasnije. Ipak, osmanska vojska je uslijed procesa reformi (Tanzimat) izgradila uređenu i opremljenu vojsku, tako da knez Milan nije posjedovao dovoljno moćne snage koje bi mogle parirati Osmanlijama. Obzirom da se knez Milan plašio i intervencije osmanskih snaga iz pravca Bugarske i Makedonije, nije mogao skoncentrisati sve svoje snage prema Osmanlijama u Bosni, tako da je već u prvom velikom boju kod Aleksinca, od 19. do 24. avgusta 1876. godine, doživio težak poraz od osmanskih snaga. Ipak, i pored niza bojeva Osmanlije se nisu usuđivale krenuti u daljnji prodor zbog bojazni od strane intervencije, u prvom redu Rusije koja je stala na stranu Srbije i Crne Gore, a koja će ipak naredne godine ući u rat i zadati teške muke Osmanlijama. U ovim borbama protiv srpskih i crnogorskih snaga učestvovali su i bošnjački odredi, među kojima se naročito istakao Hifzi beg Đumišić, koji će u toku ovog sukoba steći epitet pravog junaka. Rođen je oko 1840. godine u uglednoj banjalučkoj porodici. Djed mu je bio Abdulah Hifzi efendija – banjalučki muselim (načelnik), a otac Nazif aga – ugledni bogataš i velikaš.

Srpske snage su već 22. avgusta 1875. godine prvi puta pokušale preći rijeku Drinu, napadajući Zvornik sa oko 200 vojnika, ali su ih Bošnjaci spremno dočekali, nakon čega se srpska vojska dala u povlačenje. Srpska vojska novi napad izvodi 4. septembra 1875. godine, kada prelazi rijeku Drinu na prostoru između Bijeljine i Zvornika te napada selo Šepak. Bošnjaci su bili malobrojni, pa je muselim Bijeljine Salih Zeki zahtijevao pojačanje nakon čega mu je došao red vojske i rezervista na čelu sa Murad begom. Poslije boja Bošnjaci su opkolili srpsku vojsku i uništili njezinu većinu, ali ipak nisu uspjeli spriječiti pljačku i paljenje. U toj borbi pojavljuje se i junak Hifzi beg koji je sa svojim bataljonom bosanske vojske poginuo na putu između Rače i Bijeljine dok je prevozio brašno bosanskim vojnicima u Bijeljinu. Njegova pogibija ima veoma mračnu prethistoriju.

Vojni nabavljač Anastas Petrović javi bijeljinskom komandantu Salih paši Zeki da je spremno 150 vreća brašna u Slavonskoj Rači, te ga zamoli da mu obezbijedi 24 konjska kola za prijevoz namirnica. Salih je odgovorio pozitivno ali je transport odgođen iz razloga što je 20 000 srpskih vojnika uz podršku topova, pod komandom ruskog komandanta Đoke Vlajkovića, u junu 1876. godine napalo Bijeljinu. Međutim, prvi napad je odbijen od strane 600 pomoćnih osmanskih vojnika, nakon čega se srpska vojska povukla u pravcu Rače. Dana 23. juna 1876. godine kolona konjskih kola je krenula po brašno u Raču, uz pratnju tuzlanskog bataljona pod komandom Hifzi bega Đumišića. U podnevnim satima su stigli na odredište, a jedan od ljudi koji su krenuli sa kolonom je bio i Jovo Okanović čiji je zadatak bio da preuzme brašno. Oko podne su stigli na odredište pa je Okanović krenuo po brašno. Međutim, nakon četiri sata Okanović se vraća praznih ruku, jer je primio brzojav da banka koja je finansirala ovo brašno ne dopušta predaju brašna Anastasu Petroviću. Hifzi beg nije želio poduzimati nikakve agresivne radnje, pa se odluči na povratak. Bosanski carinik Rifat efendija na Rači ga je upozoravao da se ne vraća istim putem jer je u toku žestok okršaj Bošnjaka i srpske vojske kod Obarske – sjeverozapadno od Bijeljine, ali se Hifzi beg nije na to obazirao. Na povratku je naletio i na osmansku izvidnicu, koja ga je također upozorila da bude oprezan jer se vode čarkanja u Obarskoj, ali ni na njihova upozorenja nije reagovao. U selu Trnjaci Hifzi begova kolona je upala u zasjedu srpske vojske, nakon čega se Hifzi beg sa svojom grupom sakrio u imrpovizovane rovove sa obje strane ceste. Hifzi beg se kao pravi komandant, na konju, stavio na čelo svoje vojske koja je uspješno savladala dvije srpske zasjede. Već na početku boja smrtno je stradao njegov konj, pa je stjerao svoga trubača Hamzu sa negovog konja i uzeo ga da nastavi okršaj. U daljnjem napredovanju naletjeli su i na treću srpsku zajednu, poslije čega je njegova jedinica prešla rijeku Bistrik, ali u večernjim satima Hifzi beg gine od srpskog metka. Tuzlanski bataljon ni nakon pogibije nije želio napuštati bojno polje, pa je bitku preživjelo svega 9 bosanskih vojnika i troja konjska kola. Kasnije je otkriveno da se u bijeljinskom magacinu nalazilo hrane dovoljno da se vojska opskrbi narednh šest dana, pa je bilo sasvim jasno da je Hifzi beg namjerno otjeran u smrt sa svojom pratnjom. U jednoj narodnoj pjesmi o njemu navedeno je: “Knjigu piše srpski knjaže, a na ruke Salih paše”, na osnovu koje se pretpostavlja da je Hifzi beg stradao izdajom Salih Zeki paše.

U trenutku pogibije Hifzi beg je imao 35 godine, a zbog svoga herojstva bijeljinski begovi su mu 1904. godine podigli turbe u njegovu čast u selu Trnjaka, pored same ceste Bijeljina – Rača, gdje je i poginuo. Nažalost, 1961. godine (prema nekim izvorima čak i tokom sedamdesetih godina) turbe je srušeno od strane tadašnjeg predsjednika Skupštine općine Bijeljina Stojana Tomića, koji je od njegovih ostataka sebi napravio kuću, tako da danas nema podsjetnika na Hifzi bega i njegov junački poduhvat.

Izvor: Bosnae.info

PREPORUČUJEMO: