[FOTO] Izgradili su naš svijet: Fotografije iz prošlosti dokaz su hrabrosti radnika Najekskluzivniji pasoš na svijetu je pasoš Suverenog malteškog vojnog reda Bosanka Esma Voloder najljepša žena Australije Đerzelez Alija – jedan od najvećih opjevanih bošnjačkih junaka osmanskog doba U Laktašima otkriven Balkis, jedna od najstarijih episkopija u BiH Najteži dan u historiji grada: 22. jula 1993. na Sarajevo ispaljeno 3.777 granata Bitka kod Lipljana – Najveća pobjeda Husein kapetana Gradaščevića nad osmanskom vojskom Prva bosanska kraljica Doroteja Vidinska i vjenčanje za Tvrtka I Kotromanića – dokaz čvrstih veza bosanskog i bugarskog dvora Dolazak Slavena na naše prostore i stapanje sa ilirskim stanovništvom PROCES PRELASKA NA ISLAM U BOSNI: Jedan od fenomena u Evropi Gradačac: Tajne Starog grada i kule Zmaja od Bosne Bošnjaci Podrinja odgovorili na Dodikovu fašističku izjavu: Podrinje je naše i ne idemo iz njega! DJEČAK U CRVENOJ TRENERCI Prva bosanska kraljica Doroteja Vidinska i vjenčanje za Tvrtka I Kotromanića – dokaz čvrstih veza bosanskog i bugarskog dvora PODZEMNO BLAGO KOJE ČUVAJU VILE PRIČE O BOSANSKIM ŽENAMA: PJESNIKINJA ANKA TOPIĆ Hirurg traži dječaka Hasana kojeg je operisao prije pada Srebrenice: “Želio bih znati samo jedno” Prvu srednju školu za žene na prostoru današnje Bosne i Hercegovine su 1869. godine otvorile dvije Engleskinje Bosanskohercegovački gradovi su prve kafane imali prije Beča i Pariza – otvaranje prvih kafana u Bosni Avdić: Na strijeljanju smo se krili jedni iza drugih (VIDEO) Puno je godina prošlo od 07.07.1992. babo moj, ne smijem ni početi brojati. MISTERIOZNO OTKRIĆE KOD PRNJAVORA: Pronašli rupe pune ‘zlatnog’ pijeska! Dr. Ibrahim Kajan piše za INS: Čija je naša Katarina? Sarajevo podiže spomenik čuvenim “Vikićevcima” Kako je osmanski beglerbeg u Bosni stao u zaštitu francuskog konzula Davida Pisma i snimci iz 1994. koja nikada nisu stigla na željenu adresu: Srebreničani nisu gubili nadu “Zaplakala šećer Đula”: Jedna priča o ljubavi, hrabrosti i časti – Video ‘Ja nisam tu’ – jedna od najemotivnijih pjesama iz rata; napisao je dvanaestogodišnjak – VIDEO BiH napravila prvu domaću pušku! Kad su Čola i Brega došli kod Dine Merlina na Bajram, majka nije bila oduševljena: ‘Šejtani, kao i ti…’ Spomenik Mehmed-paši Sokoloviću: Srbovanje i mitomanisanje u Višegradu Blaž Kraljević 1992: Nema podjele BiH, sačuvat ćemo je za sve nas Derviš-paša Dedaga Čengić: Čengić Vila u Sarajevu nosi ime po njemu Smail-aga Čengić: Junak proslavljen u ratu sa Crnogorcima “Muzej Hercegovine” čuva začuđujuća rješenja neimara Hajrudina za gradnju Starog mosta” Srednjovjekovni bosanski vitezovi – simbol prestiža i udarna snaga srednjovjekovne bosanske vojske Djed Crkve bosanske: Duhovni poglavar svih heretika Evrope i simbol bosanske srednjovjekovne posebnosti Zašto i kako je ubijen Bošnjak Mehmedalija Mak Dizdar? OVO JE DOKAZ DA JE BOSNA NEUNIŠTIVA: Pogledajte šta su franjevci uradili za žrtve genocida u Srebrenici… Za Marš mira do danas prijavljeno 2.500 osoba iz cijelog svijeta IZAČIĆ: BEDEM S KOJEG SE BRANI SRCE KRAJINE (VIDEO) Tadašnja svakodnevnica: Snimak jednog običnog dana u Sarajevu iz 1939. godine Godišnjica smrti Adija Lukovca: Pionir elektronske muzike u Bosni i Hercegovini Kad stranci posjete BiH: Zadivljujuće odredište ispunjeno beskrajnim količinama ljepote i šarma Vuk Karadžić: “Da su svi Bošnjaci bili složni, prije bi oni Sultana nadvladali nego on njih.” Herojska pogibija Hifzi bega Đumišića: Jedan od najvećih junaka XIX stoljeća u ratovima sa Srbima i Crnogorcima Primorac o jednačini – neandertalac kao Bošnjak Srbin, Hrvat Široka društvena podrška zakonu o zabrani negiranja genocida BiH prvi put na prestižnom “Cannes Lions” festivalu kreativnosti Konjička čaršija i Stari kameni most plijene pažnju turista KUĆNI VRTOVI KAO IZ BAJKI Od danas besplatan roaming u zemljama Evropske unije Planirate li na Jadran ovog ljeta? Nakon što pročitate ovo vjerovatno nećete! Savjeti za život bez stresa: Rasporedite energiju, a ne vrijeme Zaboravljena kolonija stećaka kod Prozora Mali Neum i zakopano blago na Majevici Gazi Husrev-begova emernama: Akt civilizacijske tolerancije Oaza mira nadomak Sarajeva: Terapija i druženje s plemenitim životinjama (Video) Fotografija koja se sakrivala čitav vijek: “Na Drini ćuprija” u koloru oko 1900. godine GRAD VISOKO – VIDEO Cazin: Počinje sanacija Berksovog dvorca na Starom gradu Ostrožac i kuće Nurije Pozderca Prof. Imamović: Bosna je srednjovjekovni univerzitetski centar Gradačac se prisjeća svojih heroja i herojske odbrane: Godišnjica formiranja 107. Vmtbr. ARBiH Energija šume: Ako zagrlite drvo, dobit ćete nalet energije Stari grad Bužim: Tvrđava koja je predstavljala kontinuitet života u različitim vremenskim epohama U ZAVIDOVIĆIMA KUGLA UMJESTO “KRIVAJE” PRIČE USPJEŠNIH STRANKINJA U BIH (3): INDONEŽANKA NAPOKON ŽIVI U DRŽAVI KOJA IMA ČETIRI GODIŠNJA DOBA Sandalj Hranić Kosača, veliki vojvoda bosanski Ljepote BiH u 4K rezoluciji će vas očarati! (VIDEO) Kako ramazan provode Bošnjaci u Norveškoj, zemlji gdje ljeti Sunce ne zalazi? Austrijski princ je kahvu u Travniku platio dukatom Snimci dronom: Proljeće u Ljubuškom i zadivljujući vodopad Kravice Ponos Bosanske Otoke: Ramazani i iftari u jedinoj džamiji na riječnom otoku u Evropi Ljubav iza rešetaka: Bosanski gangster i krijumčarka kokaina se zaljubili u zatvoru Avdića džamija u Planoj: Kamena ljepotica u pustoši Stolačka tarča u maju: Jedini sajam s tematikom Srednjeg vijeka u BiH Rocky road ice-cream cake Jelly jaffa cheesecake Louise’s lighter lamingtons (FOTO) Čuvanje tradicije: Stara bosanska soba u kući porodice Kaniža Uloga derviša u formiranju modernih gradskih naselja u Bosni tokom ranog osmanskog perioda Srednjovjekovni bosanski umjetnički stil izrade predmeta “Ad modum bosnensis” – jedna od posebnosti bosanskog srednjovjekovlja Odlučila sam napustiti BiH, jer nisam željela da se sutra iste stvari dese mome djetetu Svetinja: Voda koja poteče svakog šestog maja u podne (Ne)otkrivena tajna gradnje Kineskog zida od koje ćete se naježiti MALME: Od Hellenholm dvorca do bošnjačke palate u Švedskoj Dirljivo pismo najboljeg mladog glumca Njemačke Edina Hasanovića: Želim da moj babo ima mir Mistično mjesto koje pohode mnogobrojni svjetski turisti Kako se nekad dočekivao ramazan KUŠLAT DŽAMIJA KOD ZVORNIKA (VIDEO) Tragom Bošnjaka u Austriji UNSKO SANSKI KANTON – VRATA BOSNE I to je moguće: Stari most, simbol Mostara i čitave države neće biti na službenom suveniru Mostara! Prihvaćeni zahtjevi bh. strane: Gradnja Pelješkog mosta počinje najesen Stolac – grad bogate historije Stećci i nišani kod Ustikoline: Nije to “gomila kamenja” iz prošlosti već blago za budućnost Planinski biseri: Veliko i Crno jezero na Treskavici ostavljaju bez daha (VIDEO) Veliko otkriće u BiH: Narodna predanja se pokazala tačnim “Kako je to otići u krevet gladan…” Video o dječaku zbog kojeg želimo biti bolji ljudi” Posjetili smo jedno od najmisterioznijih mjesta u Evropi: Kakvu tajnu krije nalazište u Zavidovićima?

IZAČIĆ: BEDEM S KOJEG SE BRANI SRCE KRAJINE

About

Izačić je osvojio poznati Hasan paša Predojević samo nekoliko dana prije nego što je osvojio grad Bihać 19. juna 1592. godine. Od tada se nalazi na granici dvaju svjetskih carstava i na udaru velikih i moćnih austrijskih vojskovođa. Dva je puta tada doživio veliku nesreću, ali se i dizao iz pepela.

 

Smješten na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, uz samu granicu s Hrvatskom, Izačić je povijesno mjesto nastalo na vjetrometini sila koje su se sudarale s njegovim tvrdim zidinama, ovisno otkud je smjer vjetrova rata puhao, nekad s istoka, a nekad sa zapada. Sagrađen je na kamenitom brijegu kraj kojeg su prolazili antički putevi, a danas pored njega prolazi savremena magistralna cesta i evropski putni pravac ili ruta koja spaja zapadni dio Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom. A ta Evropska unije, bukvalno, korak je preko granice, na savremeno uređenom graničnom prelazu koji nosi ime kao i samo mjesto. Stoga se opravdano može kazati da je Izačić kapija na zapadu Bosne.

OD ILIRA I RIMLJANA DO HRVATA I TURAKA

U antičko vrijeme zabilježeni su u okolici ostaci rimskih građevina, ilirske gradine, ostaci starih puteva i kaldrma, grčke crkvine i groblja, koji govore da je u ovom mjestu još davno bujao život. Narod pripovijeda da su nekad tu živjeli i stari Grci, koji napustiše ovaj kraj zbog nevolja s vjetrovima koji ovdje uobičajeno udaraju takvom silinom da su skidali i krovove s kuća.

Naselje je dobilo ime po plemićkoj porodici Izačića, koja se prvi put spominje 1501. godine. Kako navodi Radoslav Lopašić u svojoj knjizi Bihać i Bihaćka krajina, ime naselja mijenjalo se kroz povijest, pa se nekad zvalo Hižačić i Ežačić, da bi naposljetku dobilo ime Izačić, koje se zadržalo do danas. Starija povijest Izačića, kako tvrdi Lopašić, slabo je poznata. U srednjem vijeku prostirala se oko Izačića općina Berišić, koja se poslije zvala i Dol zbog svog geografskog položaja na potezu između planine Plješevica i naselja Izačić. Krajem petnaestog vijeka, uz ime Izačić pojavljuje se ime Bogdana Izačića, a kod Jurja Sladojevića u uvodu u grad Obrovac na Uni 1501. godine kao kraljevski povjerenik javlja se Ivan Izačić iz naselja Dol, dok se Pavao Izačić 1530. godine spominje kao zapovjednik straže u tvrđavi Izačić. Godine 1550. kao zapovjednik spominje se Franjo Izačić. Kasnije su Izačićem upravljali drugi hrvatski plemići koji su, ne mogavši ga sami braniti, Izačić ustupili kraljevskoj upravi, koji je nakon pada Ostrošca i Cazina, uz utvrdu u današnjem naselju Brekovica, na lijevoj obali Une služio kao prednja kapija Bihaća, zbog čega je konstantno bio na udaru Turaka.

Uslijed stalnih turskih prijetnji i upada, izačićki grad ili tvrđava dodatno se utvrđuje i dobiva stalnu posadu, ali ipak nedovoljnu da odoli stalnim naletima osmanskih vojskovođa. Izačić je osvojio poznati Hasan‑paša Predojević samo nekoliko dana prije nego što je osvojio i znameniti grad Bihać 19. juna 1592. godine. Od tada se nalazi na granici dvaju svjetskih carstava i na udaru moćnih austrijskih vojskovođa. Dva je puta tada doživio veliku nesreću, ali se i dizao iz pepela. Najprije ga je 1809. godine cijelog s okolicom popalio i uništio čuveni francuski general Marmont kada je došao pod zidine Bihaća s prijetnjom da će ga pretvoriti u prah i pepeo. Nasreću, to se nije desilo, tvrdoglavi Krajišnici okončali su sukob predajom Cetingrada, koji je bio i uzrok ove intervencije.

OD STAROG GRADA NIJE OSTAO NI KAMEN

Godine 1809. snađe Izačić još jedna velika nevolja, udari na njega karlovački general i baron Waldstetten s 15.000 krajišnika, pa popali Izačić i svu okolicu. Ovom mjestu kao da je historijska sudbina da bude predziđe Bihaća, kapija na koju dolaze dobronamjerni gosti ili, pak, bedem na kojem se brani srce Krajine, ili glava sve Krajine, znamenito Bišće. Tako bi i za vrijeme austrougarske okupacije, tako bi i posljednjeg rata.

“Savremena magistrala ipak unosi živost, mjesto se razvija kao tranzit na kojem ima svakakvih trgovačkih i ugostiteljskih radnji. S obzirom na to da je Izačić udaljen 10 kilometara od Bihaća i da mu gravitira veći broj razvijenih naselja, poduzetni mještani našli su svoju trgovačku računicu. Mjesto ima osnovnu školu, mjesnu ambulantu, dosta mještana svoj kruh zarađuje u zapadnim zemljama. Vrijedni su i radini, što se vidi u razvoju samog mjesta koje se razvija poprimajući urbanije konture. Nije im težak ni kruh od poljoprivrede, kojom se bave po plodnim dubravama i dolinama izačićkog platoa. Ko je jednom prošao cestom prema nekadašnjem kompleksu Agrokombinata ‘Krajina’, vidjet će pravu krajišku žitnicu koja može prehraniti zdravom hranom čitavu Krajinu”, kaže Rešad Behić, inžinjer u Direkciji za ceste Unsko-sanskog kantona i predsjednik Skupštine Udruženja “Naša Krajina, naša baština”.

I dok skeptični Bišćani s visine gledaju na lokalna sela koja gravitiraju gradu, Izačić ponosno ističe da je i on bio nekada grad. Pa nije ni čudo što na topografskoj karti na mjestu stare utvrde stoji toponim “Izačić Grad”. Na mjestu starog grada stoje dvije džamije, stara, koju mještani ostaviše kao spomenik na svoje starine, i moderna, veća i ljepša, po ukusu ovovremenih neimara. Od ostataka starog grada nije ostao kamen na kamenu. Jednostavno je izbrisan sa zemlje, dobrim dijelom zbog borbi i opsada koje su se vodile za ovaj strateški važan položaj. Ostatke su raznijeli vjerovatno i mještani za gradnju kuća. Bila je to utvrda duga 130, a široka 60 metara, s tri kule visine i do 8 metara.

“S onu stranu granice bivši je aerodrom JNA ‘Željava’. Uništen i onesposobljen, čeka pametne glave s obje strane da se dogovore oko njegove turističke upotrebe. U susjednoj Hrvatskoj, nedaleko od ovog mjesta, čuveni je Nacionalni park ‘Plitvička jezera’, koji svojim ljepotama privlači veliki broj turista. Veći broj njih dođe da obiđe i povijesni grad Bihać i rijeku Unu. To su turisti koji pored prirode traže i kulturne sadržaje koje nudi drevno Bišće. Granični prelaz Izačić okrenut je prema Bihaću, u smjeru gradske obilaznice koja bi trebala zaobići ovo mjesto. Saobraćaj, koliko god da donosi negativnih stvari, ipak donosi život. Ako kad ili, bolje rečeno, ako ikad bude urađena obilaznica koja bi trebala koštati desetine miliona maraka, ovo će mjesto logikom životnih tokova izgubiti svoj prometni značaj, a to dijelom znači i ekonomsko umiranje. Mnogo je primjera mjesta koje su zaobišle zaobilaznice, a koga zaobiđe put, tome je i Bog rekao lahku noć”, ističe Behić.

Da je još ono što je i stoljećima bio, Izačić je dokazao u posljednjem ratu kada je dao najbolje sinove za odbranu Krajine i zapadnog dijela Bosne i Hercegovine. Jedno od najpoznatijih junačkih imena iz tog perioda svakako je ime Adila Bešića, koji je, kako to svojevremeno opjeva Ibro Selmanović u svojoj ratnoj pjesmi Izačiću, ponosan mi budi, u legende upisao ime Izačića, koji je još jednom dokazao da je i dalje ono što je oduvijek bio – ponosna kapija na zapadu Bosne.

Izvor: stav.ba

 

PREPORUČUJEMO: