Sljedećeg mjeseca počinje snimanje serije o prvom predsjedniku Bosne i Hercegovine, Aliji Izetbegoviću Iseljavanje muslimanskog stanovništva iz Kneževine Srbije 1862. godine i osnivanje novih naselja na prostoru Bosanskog ejaleta za muhadžire Bosansko – poljsko zbližavanje u prvoj polovini XV stoljeća – pokušaj osnivanja antiosmanskog saveza [FOTO] Izgradili su naš svijet: Fotografije iz prošlosti dokaz su hrabrosti radnika Najekskluzivniji pasoš na svijetu je pasoš Suverenog malteškog vojnog reda Bosanka Esma Voloder najljepša žena Australije Đerzelez Alija – jedan od najvećih opjevanih bošnjačkih junaka osmanskog doba U Laktašima otkriven Balkis, jedna od najstarijih episkopija u BiH Najteži dan u historiji grada: 22. jula 1993. na Sarajevo ispaljeno 3.777 granata Bitka kod Lipljana – Najveća pobjeda Husein kapetana Gradaščevića nad osmanskom vojskom Prva bosanska kraljica Doroteja Vidinska i vjenčanje za Tvrtka I Kotromanića – dokaz čvrstih veza bosanskog i bugarskog dvora Dolazak Slavena na naše prostore i stapanje sa ilirskim stanovništvom PROCES PRELASKA NA ISLAM U BOSNI: Jedan od fenomena u Evropi Gradačac: Tajne Starog grada i kule Zmaja od Bosne Bošnjaci Podrinja odgovorili na Dodikovu fašističku izjavu: Podrinje je naše i ne idemo iz njega! DJEČAK U CRVENOJ TRENERCI Prva bosanska kraljica Doroteja Vidinska i vjenčanje za Tvrtka I Kotromanića – dokaz čvrstih veza bosanskog i bugarskog dvora PODZEMNO BLAGO KOJE ČUVAJU VILE PRIČE O BOSANSKIM ŽENAMA: PJESNIKINJA ANKA TOPIĆ Hirurg traži dječaka Hasana kojeg je operisao prije pada Srebrenice: “Želio bih znati samo jedno” Prvu srednju školu za žene na prostoru današnje Bosne i Hercegovine su 1869. godine otvorile dvije Engleskinje Bosanskohercegovački gradovi su prve kafane imali prije Beča i Pariza – otvaranje prvih kafana u Bosni Avdić: Na strijeljanju smo se krili jedni iza drugih (VIDEO) Puno je godina prošlo od 07.07.1992. babo moj, ne smijem ni početi brojati. MISTERIOZNO OTKRIĆE KOD PRNJAVORA: Pronašli rupe pune ‘zlatnog’ pijeska! Dr. Ibrahim Kajan piše za INS: Čija je naša Katarina? Sarajevo podiže spomenik čuvenim “Vikićevcima” Kako je osmanski beglerbeg u Bosni stao u zaštitu francuskog konzula Davida Pisma i snimci iz 1994. koja nikada nisu stigla na željenu adresu: Srebreničani nisu gubili nadu “Zaplakala šećer Đula”: Jedna priča o ljubavi, hrabrosti i časti – Video ‘Ja nisam tu’ – jedna od najemotivnijih pjesama iz rata; napisao je dvanaestogodišnjak – VIDEO BiH napravila prvu domaću pušku! Kad su Čola i Brega došli kod Dine Merlina na Bajram, majka nije bila oduševljena: ‘Šejtani, kao i ti…’ Spomenik Mehmed-paši Sokoloviću: Srbovanje i mitomanisanje u Višegradu Blaž Kraljević 1992: Nema podjele BiH, sačuvat ćemo je za sve nas Derviš-paša Dedaga Čengić: Čengić Vila u Sarajevu nosi ime po njemu Smail-aga Čengić: Junak proslavljen u ratu sa Crnogorcima “Muzej Hercegovine” čuva začuđujuća rješenja neimara Hajrudina za gradnju Starog mosta” Srednjovjekovni bosanski vitezovi – simbol prestiža i udarna snaga srednjovjekovne bosanske vojske Djed Crkve bosanske: Duhovni poglavar svih heretika Evrope i simbol bosanske srednjovjekovne posebnosti Zašto i kako je ubijen Bošnjak Mehmedalija Mak Dizdar? OVO JE DOKAZ DA JE BOSNA NEUNIŠTIVA: Pogledajte šta su franjevci uradili za žrtve genocida u Srebrenici… Za Marš mira do danas prijavljeno 2.500 osoba iz cijelog svijeta IZAČIĆ: BEDEM S KOJEG SE BRANI SRCE KRAJINE (VIDEO) Tadašnja svakodnevnica: Snimak jednog običnog dana u Sarajevu iz 1939. godine Godišnjica smrti Adija Lukovca: Pionir elektronske muzike u Bosni i Hercegovini Kad stranci posjete BiH: Zadivljujuće odredište ispunjeno beskrajnim količinama ljepote i šarma Vuk Karadžić: “Da su svi Bošnjaci bili složni, prije bi oni Sultana nadvladali nego on njih.” Herojska pogibija Hifzi bega Đumišića: Jedan od najvećih junaka XIX stoljeća u ratovima sa Srbima i Crnogorcima Primorac o jednačini – neandertalac kao Bošnjak Srbin, Hrvat Široka društvena podrška zakonu o zabrani negiranja genocida BiH prvi put na prestižnom “Cannes Lions” festivalu kreativnosti Konjička čaršija i Stari kameni most plijene pažnju turista KUĆNI VRTOVI KAO IZ BAJKI Od danas besplatan roaming u zemljama Evropske unije Planirate li na Jadran ovog ljeta? Nakon što pročitate ovo vjerovatno nećete! Savjeti za život bez stresa: Rasporedite energiju, a ne vrijeme Zaboravljena kolonija stećaka kod Prozora Mali Neum i zakopano blago na Majevici Gazi Husrev-begova emernama: Akt civilizacijske tolerancije Oaza mira nadomak Sarajeva: Terapija i druženje s plemenitim životinjama (Video) Fotografija koja se sakrivala čitav vijek: “Na Drini ćuprija” u koloru oko 1900. godine GRAD VISOKO – VIDEO Cazin: Počinje sanacija Berksovog dvorca na Starom gradu Ostrožac i kuće Nurije Pozderca Prof. Imamović: Bosna je srednjovjekovni univerzitetski centar Gradačac se prisjeća svojih heroja i herojske odbrane: Godišnjica formiranja 107. Vmtbr. ARBiH Energija šume: Ako zagrlite drvo, dobit ćete nalet energije Stari grad Bužim: Tvrđava koja je predstavljala kontinuitet života u različitim vremenskim epohama U ZAVIDOVIĆIMA KUGLA UMJESTO “KRIVAJE” PRIČE USPJEŠNIH STRANKINJA U BIH (3): INDONEŽANKA NAPOKON ŽIVI U DRŽAVI KOJA IMA ČETIRI GODIŠNJA DOBA Sandalj Hranić Kosača, veliki vojvoda bosanski Ljepote BiH u 4K rezoluciji će vas očarati! (VIDEO) Kako ramazan provode Bošnjaci u Norveškoj, zemlji gdje ljeti Sunce ne zalazi? Austrijski princ je kahvu u Travniku platio dukatom Snimci dronom: Proljeće u Ljubuškom i zadivljujući vodopad Kravice Ponos Bosanske Otoke: Ramazani i iftari u jedinoj džamiji na riječnom otoku u Evropi Ljubav iza rešetaka: Bosanski gangster i krijumčarka kokaina se zaljubili u zatvoru Avdića džamija u Planoj: Kamena ljepotica u pustoši Stolačka tarča u maju: Jedini sajam s tematikom Srednjeg vijeka u BiH Rocky road ice-cream cake Jelly jaffa cheesecake Louise’s lighter lamingtons (FOTO) Čuvanje tradicije: Stara bosanska soba u kući porodice Kaniža Uloga derviša u formiranju modernih gradskih naselja u Bosni tokom ranog osmanskog perioda Srednjovjekovni bosanski umjetnički stil izrade predmeta “Ad modum bosnensis” – jedna od posebnosti bosanskog srednjovjekovlja Odlučila sam napustiti BiH, jer nisam željela da se sutra iste stvari dese mome djetetu Svetinja: Voda koja poteče svakog šestog maja u podne (Ne)otkrivena tajna gradnje Kineskog zida od koje ćete se naježiti MALME: Od Hellenholm dvorca do bošnjačke palate u Švedskoj Dirljivo pismo najboljeg mladog glumca Njemačke Edina Hasanovića: Želim da moj babo ima mir Mistično mjesto koje pohode mnogobrojni svjetski turisti Kako se nekad dočekivao ramazan KUŠLAT DŽAMIJA KOD ZVORNIKA (VIDEO) Tragom Bošnjaka u Austriji UNSKO SANSKI KANTON – VRATA BOSNE I to je moguće: Stari most, simbol Mostara i čitave države neće biti na službenom suveniru Mostara! Prihvaćeni zahtjevi bh. strane: Gradnja Pelješkog mosta počinje najesen Stolac – grad bogate historije Stećci i nišani kod Ustikoline: Nije to “gomila kamenja” iz prošlosti već blago za budućnost Planinski biseri: Veliko i Crno jezero na Treskavici ostavljaju bez daha (VIDEO)

“Muzej Hercegovine” čuva začuđujuća rješenja neimara Hajrudina za gradnju Starog mosta”

About

“Muzej Hercegovine” u Mostaru, nominiran za evropsku nagradu EMYA 2016., u svom arheološkom parku koji je otkriven prilikom obnove Starog mosta čuva začuđujuća rješenja Hajrudina neimara za izgradnju Starog mosta, iz kojih sada uče eminentni arhitekti i arheolozi.

Viši kustos “Muzeja Hercegovine” u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Ibrica Dizdar, kaže da je Odjel Arheološkog parka, koji je otkriven prilikom obnove Starog mosta pobudio veliki interes arhitekata i arheologa, kako iz zemlje tako i iz inostranstva, jer čuva neprocjenjive vrednote.

 

Arheološki odjel nalazi se u samom podnožju kule Tare, odnosno lijeve strane Starog mosta i djeluje u sklopu odjela “Muzeja Hercegovine” pod imenom “Stari most”, koji je otvoren 2006. godine, te čuva enorman broj eksponata.

“Idući po katovima posjetitelj doživi priču o historijatu grada, gradnji mosta. Svakako priča o razvoju grada je nezaobilazna kada govorimo o mostu, koji je zasigurno kamen temeljac urbanizacije ovoga Mostara kojega mi poznajemo, kao gradske cjeline”, kaže Dizdar.

Doživljaj obnove i rekonstrukcije mosta u Odjelu Labirint

Posjetitelji se mogu upoznati s razvojem trgovine zanatstva namjeni i funkciji kule Tara, a na kraju je prelijepa kružna panorama gdje posjetitelj može iz ptičje perspektive vidjeti Stari most i staru gradsku jezgru.

“Prilikom obnove Starog mosta tim ljudi arhitekata i inženjera koji je radio na ovom projektu pronašli su vrlo specifičan lokalitet 2000. godine, a to je arheološki park, koji ranije nije bio poznat javnosti. Zbog toga je dvije godine duže trajala gradnja mosta, jer taj lokalitet se morao istražiti i ispitati. Ukazala se ta cjelina i ona je zaista jedan raritet, kojim se zaista možemo ponositi”, kaže Dizdar za Anadolu Agency.

Znalo se, kako naglašava, i prije rata da postoji taj lokalitet, te su istraživači polagali neke sonde, ali iz važnosti nacionalnog spomenika ništa se tu nije smjelo dirati.

“Međutim, kada je uslijed ratnih dešavanja kompletan kompleks urušen onda se moglo podrobno pristupiti istraživanju tog lokaliteta i ustanovljeno je da je tu postojao most već od prijašnjih vremena”, ističe Dizdar.

Priča o pokušajima gradnje mosta na mjestu gdje je neimar Hajrudin po nalogu sultana Sulejmana Veličanstvenog napravio remek-djelo je, kako naglašava, fascinantna svima koji je upoznaju.

“Ako idemo nekom kronologijom prvi most datira iz 15. stoljeća – most Herceg Stjepana Kosače. Zatim dolaskom Osmanlija sa sultanom Fatihom ovdje se gradi čvrsti drveni most, ali kao kruna cijelog tog projekta jeste gradnja neimara Hajrudina, kamenog mosta kojeg imamo danas u renomiranom izdanju”, navodi Dizdar.

U sklopu muzeja, posjetitelji kompletnu fazu obnove i rekonstrukcije mosta dožive posjetom Odjelu Labirint uz višejezičnu video projekciju, “Dnevnik graditelja”.

“Ona je višejezična. Sadrži sve sekvence i proces kako je tekla gradnje mosta, problematike arhitekata, inženjera, na koje su nailazili, specifičnosti, začudnosti gradnje neimara Hajrudina, rješenja koja je iznalazio, što je čuvenim arhitektima fascinantno bilo”, kaže Dizdar.

U sjećanje su mu se kaže urezale rečenice koje jasno govore o specifičnosti projekta.

“Nikad u životu nismo činili namjerno pogreške kako bi riješili neki problem, jer zaista nismo znali rješenja. Ciljano smo išli da napravimo jednu grešku da vidimo kako je to arhitekta prije riješio”.

Ovo su rečenice duboko urezana Dizdaru, koje kako naglašava jasno govore da su oni zaista učili od neimara Hajrudina kroz cijeli taj projekt izgradnje mosta.

“Zbirka je enormna, pogotovo željeznička konstrukcija. Ona je jednim djelom u depandansu. Posjetitelji ovdje mogu u staklenim vitrinama vidjeti eksponate koji su pronađeni s arheološkog lokaliteta i oni su zaista interesantni. Interpretiraju i povezuju jednu cjelinu između ovih dijelova muzeja i ona je sigurno jedan od značajnijih zbirki, koje mi u novije vrijeme imamo, a sticajem okolnosti smo došli do te građe”, ističe Dizdar.

Gradnja Starog mosta je, kako naglašava, svima interesantna, od stručnjaka iz cijeloga svijeta do školaraca koji u sklopu ekskurzije organizirano dolaze iz zemlje i regije.

“Posjetitelji mnogo postavljaju pitanja. Čude se i kako je brzo to sve obnovljeno da to opet lijepo funkcionira. S velikim zanimanjem gledaju film koji je interpretativan i višejezičan i zaista imamo veliki broj posjetitelja iz cijeloga svijeta”, ističe Dizdar.

Sve više posjetitelja iz zemlje i inostranstva

Da je Stari most najzanimljiviji posjetiteljima svjedoči i kustos interpretacijskog odjela Edin Mulović, naglasivši da Muzej Hercegovine ima četiri odjeljenja, a uz Interpretacijski odjel i odjel ‘Stari most’, to su spomen kuće Džemala Bijedića i Svetozara Ćorovića.

“Ovdje imamo etnološke postavke s područja Hercegovine, uglavnom 19 stoljeće i video projekcije, gdje se predstavlja sva okolina Hercegovine. Imamo dosta posjetitelja, posebice ljeti kad dolaze naši ljudi iz dijaspore. No ‘Stari most’ je najposjećeniji, jer to je najfrekventnije mjesto, a Stari most je poznat u cijelom svijetu”, zaključio je Mulović.

Izgradnju mosta započeo je, u otomanskom razdoblju, turski arhitekt Hajrudin po nalogu sultana Sulejmana Veličanstvenog i završio nakon devet godina rada, 1566. godine. Odmah po izgradnji, most postade tema mnogih lokalnih legendi, od kojih jedna kaže da je Hajrudin tri dana i tri noći prestajao ispod konstrukcije mosta da bi dokazao koliko je most čvrst.

Hajrudinov most je čvrsto stajao čak 427 godina, sve do 1993., kad je srušen uslijed ratnih dešavanja. Rad na rekonstrukciji mosta trajao je više godina i predstavljao je ogroman pothvat, jer je odlučeno da se most obnovi tehnikama građenja iz XVI stoljeća, a Republika Turska je prva zemlja donator za obnovu Mostara i nadaleko poznatog Starog mosta.

Stari most povezuje dvije obale Neretve i nalazi se smješten između dvaju kula: kule Tare i Herceguše s lijeve i Halebije s desne obale. Dug je 28,7 metara, širok 4,49 metara i karakterizira ga jedan kameni luk, koji se ljeti nalazi 21 metar iznad razine vode.

Stari most je remek-djelo osmanske arhitekture na Balkanu i jedan od najvrednijih kulturno-historijskih spomenika u svijetu, a u srpnju/juli 2005., Stari most i cijeli Stari grad uvršteni su u UNESCO-vu svjetsku kulturnu baštinu.

Izvor: narod.ba

 

PREPORUČUJEMO: