[FOTO] Izgradili su naš svijet: Fotografije iz prošlosti dokaz su hrabrosti radnika Najekskluzivniji pasoš na svijetu je pasoš Suverenog malteškog vojnog reda Bosanka Esma Voloder najljepša žena Australije Đerzelez Alija – jedan od najvećih opjevanih bošnjačkih junaka osmanskog doba U Laktašima otkriven Balkis, jedna od najstarijih episkopija u BiH Najteži dan u historiji grada: 22. jula 1993. na Sarajevo ispaljeno 3.777 granata Bitka kod Lipljana – Najveća pobjeda Husein kapetana Gradaščevića nad osmanskom vojskom Prva bosanska kraljica Doroteja Vidinska i vjenčanje za Tvrtka I Kotromanića – dokaz čvrstih veza bosanskog i bugarskog dvora Dolazak Slavena na naše prostore i stapanje sa ilirskim stanovništvom PROCES PRELASKA NA ISLAM U BOSNI: Jedan od fenomena u Evropi Gradačac: Tajne Starog grada i kule Zmaja od Bosne Bošnjaci Podrinja odgovorili na Dodikovu fašističku izjavu: Podrinje je naše i ne idemo iz njega! DJEČAK U CRVENOJ TRENERCI Prva bosanska kraljica Doroteja Vidinska i vjenčanje za Tvrtka I Kotromanića – dokaz čvrstih veza bosanskog i bugarskog dvora PODZEMNO BLAGO KOJE ČUVAJU VILE PRIČE O BOSANSKIM ŽENAMA: PJESNIKINJA ANKA TOPIĆ Hirurg traži dječaka Hasana kojeg je operisao prije pada Srebrenice: “Želio bih znati samo jedno” Prvu srednju školu za žene na prostoru današnje Bosne i Hercegovine su 1869. godine otvorile dvije Engleskinje Bosanskohercegovački gradovi su prve kafane imali prije Beča i Pariza – otvaranje prvih kafana u Bosni Avdić: Na strijeljanju smo se krili jedni iza drugih (VIDEO) Puno je godina prošlo od 07.07.1992. babo moj, ne smijem ni početi brojati. MISTERIOZNO OTKRIĆE KOD PRNJAVORA: Pronašli rupe pune ‘zlatnog’ pijeska! Dr. Ibrahim Kajan piše za INS: Čija je naša Katarina? Sarajevo podiže spomenik čuvenim “Vikićevcima” Kako je osmanski beglerbeg u Bosni stao u zaštitu francuskog konzula Davida Pisma i snimci iz 1994. koja nikada nisu stigla na željenu adresu: Srebreničani nisu gubili nadu “Zaplakala šećer Đula”: Jedna priča o ljubavi, hrabrosti i časti – Video ‘Ja nisam tu’ – jedna od najemotivnijih pjesama iz rata; napisao je dvanaestogodišnjak – VIDEO BiH napravila prvu domaću pušku! Kad su Čola i Brega došli kod Dine Merlina na Bajram, majka nije bila oduševljena: ‘Šejtani, kao i ti…’ Spomenik Mehmed-paši Sokoloviću: Srbovanje i mitomanisanje u Višegradu Blaž Kraljević 1992: Nema podjele BiH, sačuvat ćemo je za sve nas Derviš-paša Dedaga Čengić: Čengić Vila u Sarajevu nosi ime po njemu Smail-aga Čengić: Junak proslavljen u ratu sa Crnogorcima “Muzej Hercegovine” čuva začuđujuća rješenja neimara Hajrudina za gradnju Starog mosta” Srednjovjekovni bosanski vitezovi – simbol prestiža i udarna snaga srednjovjekovne bosanske vojske Djed Crkve bosanske: Duhovni poglavar svih heretika Evrope i simbol bosanske srednjovjekovne posebnosti Zašto i kako je ubijen Bošnjak Mehmedalija Mak Dizdar? OVO JE DOKAZ DA JE BOSNA NEUNIŠTIVA: Pogledajte šta su franjevci uradili za žrtve genocida u Srebrenici… Za Marš mira do danas prijavljeno 2.500 osoba iz cijelog svijeta IZAČIĆ: BEDEM S KOJEG SE BRANI SRCE KRAJINE (VIDEO) Tadašnja svakodnevnica: Snimak jednog običnog dana u Sarajevu iz 1939. godine Godišnjica smrti Adija Lukovca: Pionir elektronske muzike u Bosni i Hercegovini Kad stranci posjete BiH: Zadivljujuće odredište ispunjeno beskrajnim količinama ljepote i šarma Vuk Karadžić: “Da su svi Bošnjaci bili složni, prije bi oni Sultana nadvladali nego on njih.” Herojska pogibija Hifzi bega Đumišića: Jedan od najvećih junaka XIX stoljeća u ratovima sa Srbima i Crnogorcima Primorac o jednačini – neandertalac kao Bošnjak Srbin, Hrvat Široka društvena podrška zakonu o zabrani negiranja genocida BiH prvi put na prestižnom “Cannes Lions” festivalu kreativnosti Konjička čaršija i Stari kameni most plijene pažnju turista KUĆNI VRTOVI KAO IZ BAJKI Od danas besplatan roaming u zemljama Evropske unije Planirate li na Jadran ovog ljeta? Nakon što pročitate ovo vjerovatno nećete! Savjeti za život bez stresa: Rasporedite energiju, a ne vrijeme Zaboravljena kolonija stećaka kod Prozora Mali Neum i zakopano blago na Majevici Gazi Husrev-begova emernama: Akt civilizacijske tolerancije Oaza mira nadomak Sarajeva: Terapija i druženje s plemenitim životinjama (Video) Fotografija koja se sakrivala čitav vijek: “Na Drini ćuprija” u koloru oko 1900. godine GRAD VISOKO – VIDEO Cazin: Počinje sanacija Berksovog dvorca na Starom gradu Ostrožac i kuće Nurije Pozderca Prof. Imamović: Bosna je srednjovjekovni univerzitetski centar Gradačac se prisjeća svojih heroja i herojske odbrane: Godišnjica formiranja 107. Vmtbr. ARBiH Energija šume: Ako zagrlite drvo, dobit ćete nalet energije Stari grad Bužim: Tvrđava koja je predstavljala kontinuitet života u različitim vremenskim epohama U ZAVIDOVIĆIMA KUGLA UMJESTO “KRIVAJE” PRIČE USPJEŠNIH STRANKINJA U BIH (3): INDONEŽANKA NAPOKON ŽIVI U DRŽAVI KOJA IMA ČETIRI GODIŠNJA DOBA Sandalj Hranić Kosača, veliki vojvoda bosanski Ljepote BiH u 4K rezoluciji će vas očarati! (VIDEO) Kako ramazan provode Bošnjaci u Norveškoj, zemlji gdje ljeti Sunce ne zalazi? Austrijski princ je kahvu u Travniku platio dukatom Snimci dronom: Proljeće u Ljubuškom i zadivljujući vodopad Kravice Ponos Bosanske Otoke: Ramazani i iftari u jedinoj džamiji na riječnom otoku u Evropi Ljubav iza rešetaka: Bosanski gangster i krijumčarka kokaina se zaljubili u zatvoru Avdića džamija u Planoj: Kamena ljepotica u pustoši Stolačka tarča u maju: Jedini sajam s tematikom Srednjeg vijeka u BiH Rocky road ice-cream cake Jelly jaffa cheesecake Louise’s lighter lamingtons (FOTO) Čuvanje tradicije: Stara bosanska soba u kući porodice Kaniža Uloga derviša u formiranju modernih gradskih naselja u Bosni tokom ranog osmanskog perioda Srednjovjekovni bosanski umjetnički stil izrade predmeta “Ad modum bosnensis” – jedna od posebnosti bosanskog srednjovjekovlja Odlučila sam napustiti BiH, jer nisam željela da se sutra iste stvari dese mome djetetu Svetinja: Voda koja poteče svakog šestog maja u podne (Ne)otkrivena tajna gradnje Kineskog zida od koje ćete se naježiti MALME: Od Hellenholm dvorca do bošnjačke palate u Švedskoj Dirljivo pismo najboljeg mladog glumca Njemačke Edina Hasanovića: Želim da moj babo ima mir Mistično mjesto koje pohode mnogobrojni svjetski turisti Kako se nekad dočekivao ramazan KUŠLAT DŽAMIJA KOD ZVORNIKA (VIDEO) Tragom Bošnjaka u Austriji UNSKO SANSKI KANTON – VRATA BOSNE I to je moguće: Stari most, simbol Mostara i čitave države neće biti na službenom suveniru Mostara! Prihvaćeni zahtjevi bh. strane: Gradnja Pelješkog mosta počinje najesen Stolac – grad bogate historije Stećci i nišani kod Ustikoline: Nije to “gomila kamenja” iz prošlosti već blago za budućnost Planinski biseri: Veliko i Crno jezero na Treskavici ostavljaju bez daha (VIDEO) Veliko otkriće u BiH: Narodna predanja se pokazala tačnim “Kako je to otići u krevet gladan…” Video o dječaku zbog kojeg želimo biti bolji ljudi” Posjetili smo jedno od najmisterioznijih mjesta u Evropi: Kakvu tajnu krije nalazište u Zavidovićima?

“Zaplakala šećer Đula”: Jedna priča o ljubavi, hrabrosti i časti – Video

About

 

O pozadini sevdalinke „Zaplakala šećer Đula“ pisali su mnogi autori, od Alije Bejtića, dr. Fikreta Karčića, Safeta Bandžovića. Uvijek sje tu pozadina historijska. Postoji nešto i što je lično i do sada neotkriveno, piše novinska agencija Patria.

Zaplakala šećer Đula
Osman-paše vjerna ljuba
moj Osmane, gdje si bio
gdje si vojsku izgubio

Evo mene, Đulo mlada
pokraj Plevna starog grada
sto mi care vojske dade
sve mi, Đulo, za din pade

Ja sam, Đulo, robstva pao
britku sablju otpasao
pa sad nemam nikog svoga
osim Boga jedinoga

Đulo mlada, preudaj se
meni nikad ne nadaj se
dušman me je zarobio
sa tobom me rastavio

Očigledno je da su u Bosni požurili da naprave pjesmu o velikom ratniku Osman Nuri Paši, poznatijem kao Gazi Osman – paši ili legendarnom „Lavu od Plevne“.

Osman paša je službovao u Bosni i doživio vrhunac u karijeri. U Bosni i Hercegovini će biti nekih desetak godina i steći ugled časnog oficira, što će i kasnije potvrditi u nizu bitaka.

Osman – paša je već bio zarobljavan, prije događaja u ovoj sevdalinki o šećer Đuli. Pao u zarobljeništvo kada je na crnogorsko ratno lukavstvo zarobljen 1876. godine. Tada mu je crnogorski knjaz Nikola dozvolio da se povremeno susreće sa svojom Đulom i djecom u Dubrovniku, na Stradunu, nakon čega se uredno vraćao  u zatvor. To je zarobljeništvo trajalo do kraja 1876. godine, kada Osman paša napušta Trebinje i odvodi porodicu u Istanbul, jer će uslijediti velike bitke za opstanak Otomanske imeprije.

Ko je bila šećer Đula, Osman-pašina?

Svi pripovjedači o pozadini ove divne sevdalinke izostavljaju objasniti ko je šećer (slatka) Đula, ta ljepotica za kojom čuveni Gazija Osman – paša pati i kojoj se jedino obraća u najtežim trenucima. Po nekim usmenim predanjima radi se o šećer slatkoj Sarajki, ali neki tvrde da je riječ o medenoj trebinjskoj djevojci.

Plevna je današnji Pleven, grad na sjeveru Bugarske, veličine naše Tuzle ili Zenice, od nekih 170 hiljada stanovnika.  Poznata bošnjačka žurba je ratničku i ljubavnu pjesmu napravila historijski netačnom.

Dakle, u Bosni i Hercegovini su požurili da opjevaju Osman – pašinu i šećer Đulinu ljubav, čim se čulo da je Plevna pala.

O razmjerama bitke kod Plevne se govorilo desetljećima. Sposobnostima Osman – paše divila se evropska vojna elita. Posebna je priča bila njegova hrabrost. Rusi su krenuli u osvajanje evropskog istoka da bi ispunili svoj davni san o izlasku na Sredozemlje. U nezadrživim jurišima osvojena su utvrđenja Svištov i Ruse. Ostala je usamljena Plevna. Da je odmah pala, bio bi otvoren put Ruskoj armiji prema Trakiji, Edrenu i samom Istanbulu. Polovinom jula počela je velika opsada Plevne. Rusi su imali oko 185 hiljada vojnika na tom malom području.

Nakon velikih ruskih bombardovanja tvrđave, uslijedili bi napadi pješadijom. U tim prvim napadima poginulo je gotovo 12 hiljada ruskih vojnika. Upomoć je došlo još 28 hiljada rumunskih ratnika. Rusko-rumunska armija je u jednom trenutku raspolagala sa 314 hiljada vojnika, te 1943 topa, što je neuporedivo više od Turske vojske o u ljudstvu i artiljerijski sa 411 topova. Nakon nekoliko žestokih udara, Rusi i Rumuni su izgubli brojne vojnike. Tada ruski general Gurko odlučuje da opkoli tvrđavu tako što će napraviti dva prstena rovova.

Opsada će potrajati punih pet mjeseci i odnijeti živote 38 hiljada ruskih i rumunskih vojnika od 16. jula pa do 10. decembra te 1877. godine. Unutar tvrđave je bilo najviše ratnika Bošnjaka koje je Osman – paša poveo iz Sarajeva, Trebinja i manje druzgih gradova. Svakih nekoliko dana Rusi i Rumuni su izvodili iznenadne udare na vojnu posadu Plevne. Niko ne zna kako je Turska vojska preživljavala glad, kako je izdržavala silne udare, ali je otpor jednako trajao svih pet mjeseci. Konačno, Osman – paša kreće u kontraudar i to na čelu svoje armije. U prvi momenat je razbijen prvi prsten Ruske armije. Tada se pročulo da je Osman – paša poginuo pa je zavladala panika i očaj u redovima Turske vojske. U haosu je izginulo oko 5000 turskih vojnika. Plevnu su iznenada počeli napuštati i nastupilo je veliko povlačenje prema jugu.

Carska sablja kao znak divljenja

Osman Paša se teško ranjen vratio u tvrđavu i organizovao preostale vojnike, uglavnom Bošnjake. Ubrzo je uslijedila i ruska ponuda da se predaju. Osman – paša je prihvatio obećanje da njegova vojska može sigurno napustiti Plevnu. Kad je potpisivano primirje i ustupanje tvrđave, na pregovore je došao glavom ruski car i komandant armije Aleksandar II Nikolajevič. Gazi Osman-paša je došao uredno obučen u maršalsku uniformu. Ruski generali su se gurali da vide gaziju dok su ga njegova dva pratioca držala uspravnim, a ceremonijalno mu se obraćao preko dva metra visoki Aleksandar II Nikolajevič.

Pjesma kaže da je Osman – paša dopao ropstva, ali nije. Kaže i da je sablju otpasao. Nije. Kad ga je na ovom skupu car zamolio da sjedne na njegovo mjesto, uručio mu je svoju sablju kao poklon i u znak časti za neviđenu hrabrost.

Dobrodušni car Aleksandar II ubijen je u atentatu samo četiri godine nakon ovog susreta sa Osman – pašom, 1881. godine. Bio je neobična pojava. Godine 1861. je ukinuo kmetstvo u Rusiji. Nekoliko puta su ga ruski šovinisti pokušavali ubiti, ali je nekako preživljavao.  Kad su mu 13. marta 1881. u Moskvi na kočuju bacili bombu, ona je pobila i ranila ljude okolo. Ostao je neozlijeđen, ali umjesto da se skloni, izašao je i počeo pomagati ranjenicama. Atentator je na njega bacio i drugu bombu koja je Aleksandra II ubila.

Mnogi su o caru Aleksandru II govorili hvalospjeve. Ruski pisac, nobelovac, Ivan Bunjin ga opisuje sa divljenjem u romanu „Život Arsenjeva“. Njegov unuk Nikolaj II Romanov je sa svojom suprugom i petero dječice ubijen, posut kiselinom i zakopan u  jednoj šumi na zapadu Sibira. Tek 2007. godine pronađeni su i zadnji ostaci njihovog 13 – godišnjeg sina Alekseja, praunuka Aleksandra II.

Za razliku od sudbine Aleksandra II i njegove porodice,  Gazi Osman – paša se vratio u Istanbul svojoj šećer Đuli. Živio je, poštovan i hvaljen još 23 godine sa svojom Bošnjakinjom i umro 5. aprila 1900. Sahranjen je uz sve počasti i njegovo časno ime je zakoračilo u dvadeseto stoljeće, to doba sa najmanje časti.

Piše: Sead Trebinjac

(NAP/mb)

PREPORUČUJEMO: