Sljedećeg mjeseca počinje snimanje serije o prvom predsjedniku Bosne i Hercegovine, Aliji Izetbegoviću Iseljavanje muslimanskog stanovništva iz Kneževine Srbije 1862. godine i osnivanje novih naselja na prostoru Bosanskog ejaleta za muhadžire Bosansko – poljsko zbližavanje u prvoj polovini XV stoljeća – pokušaj osnivanja antiosmanskog saveza [FOTO] Izgradili su naš svijet: Fotografije iz prošlosti dokaz su hrabrosti radnika Najekskluzivniji pasoš na svijetu je pasoš Suverenog malteškog vojnog reda Bosanka Esma Voloder najljepša žena Australije Đerzelez Alija – jedan od najvećih opjevanih bošnjačkih junaka osmanskog doba U Laktašima otkriven Balkis, jedna od najstarijih episkopija u BiH Najteži dan u historiji grada: 22. jula 1993. na Sarajevo ispaljeno 3.777 granata Bitka kod Lipljana – Najveća pobjeda Husein kapetana Gradaščevića nad osmanskom vojskom Prva bosanska kraljica Doroteja Vidinska i vjenčanje za Tvrtka I Kotromanića – dokaz čvrstih veza bosanskog i bugarskog dvora Dolazak Slavena na naše prostore i stapanje sa ilirskim stanovništvom PROCES PRELASKA NA ISLAM U BOSNI: Jedan od fenomena u Evropi Gradačac: Tajne Starog grada i kule Zmaja od Bosne Bošnjaci Podrinja odgovorili na Dodikovu fašističku izjavu: Podrinje je naše i ne idemo iz njega! DJEČAK U CRVENOJ TRENERCI Prva bosanska kraljica Doroteja Vidinska i vjenčanje za Tvrtka I Kotromanića – dokaz čvrstih veza bosanskog i bugarskog dvora PODZEMNO BLAGO KOJE ČUVAJU VILE PRIČE O BOSANSKIM ŽENAMA: PJESNIKINJA ANKA TOPIĆ Hirurg traži dječaka Hasana kojeg je operisao prije pada Srebrenice: “Želio bih znati samo jedno” Prvu srednju školu za žene na prostoru današnje Bosne i Hercegovine su 1869. godine otvorile dvije Engleskinje Bosanskohercegovački gradovi su prve kafane imali prije Beča i Pariza – otvaranje prvih kafana u Bosni Avdić: Na strijeljanju smo se krili jedni iza drugih (VIDEO) Puno je godina prošlo od 07.07.1992. babo moj, ne smijem ni početi brojati. MISTERIOZNO OTKRIĆE KOD PRNJAVORA: Pronašli rupe pune ‘zlatnog’ pijeska! Dr. Ibrahim Kajan piše za INS: Čija je naša Katarina? Sarajevo podiže spomenik čuvenim “Vikićevcima” Kako je osmanski beglerbeg u Bosni stao u zaštitu francuskog konzula Davida Pisma i snimci iz 1994. koja nikada nisu stigla na željenu adresu: Srebreničani nisu gubili nadu “Zaplakala šećer Đula”: Jedna priča o ljubavi, hrabrosti i časti – Video ‘Ja nisam tu’ – jedna od najemotivnijih pjesama iz rata; napisao je dvanaestogodišnjak – VIDEO BiH napravila prvu domaću pušku! Kad su Čola i Brega došli kod Dine Merlina na Bajram, majka nije bila oduševljena: ‘Šejtani, kao i ti…’ Spomenik Mehmed-paši Sokoloviću: Srbovanje i mitomanisanje u Višegradu Blaž Kraljević 1992: Nema podjele BiH, sačuvat ćemo je za sve nas Derviš-paša Dedaga Čengić: Čengić Vila u Sarajevu nosi ime po njemu Smail-aga Čengić: Junak proslavljen u ratu sa Crnogorcima “Muzej Hercegovine” čuva začuđujuća rješenja neimara Hajrudina za gradnju Starog mosta” Srednjovjekovni bosanski vitezovi – simbol prestiža i udarna snaga srednjovjekovne bosanske vojske Djed Crkve bosanske: Duhovni poglavar svih heretika Evrope i simbol bosanske srednjovjekovne posebnosti Zašto i kako je ubijen Bošnjak Mehmedalija Mak Dizdar? OVO JE DOKAZ DA JE BOSNA NEUNIŠTIVA: Pogledajte šta su franjevci uradili za žrtve genocida u Srebrenici… Za Marš mira do danas prijavljeno 2.500 osoba iz cijelog svijeta IZAČIĆ: BEDEM S KOJEG SE BRANI SRCE KRAJINE (VIDEO) Tadašnja svakodnevnica: Snimak jednog običnog dana u Sarajevu iz 1939. godine Godišnjica smrti Adija Lukovca: Pionir elektronske muzike u Bosni i Hercegovini Kad stranci posjete BiH: Zadivljujuće odredište ispunjeno beskrajnim količinama ljepote i šarma Vuk Karadžić: “Da su svi Bošnjaci bili složni, prije bi oni Sultana nadvladali nego on njih.” Herojska pogibija Hifzi bega Đumišića: Jedan od najvećih junaka XIX stoljeća u ratovima sa Srbima i Crnogorcima Primorac o jednačini – neandertalac kao Bošnjak Srbin, Hrvat Široka društvena podrška zakonu o zabrani negiranja genocida BiH prvi put na prestižnom “Cannes Lions” festivalu kreativnosti Konjička čaršija i Stari kameni most plijene pažnju turista KUĆNI VRTOVI KAO IZ BAJKI Od danas besplatan roaming u zemljama Evropske unije Planirate li na Jadran ovog ljeta? Nakon što pročitate ovo vjerovatno nećete! Savjeti za život bez stresa: Rasporedite energiju, a ne vrijeme Zaboravljena kolonija stećaka kod Prozora Mali Neum i zakopano blago na Majevici Gazi Husrev-begova emernama: Akt civilizacijske tolerancije Oaza mira nadomak Sarajeva: Terapija i druženje s plemenitim životinjama (Video) Fotografija koja se sakrivala čitav vijek: “Na Drini ćuprija” u koloru oko 1900. godine GRAD VISOKO – VIDEO Cazin: Počinje sanacija Berksovog dvorca na Starom gradu Ostrožac i kuće Nurije Pozderca Prof. Imamović: Bosna je srednjovjekovni univerzitetski centar Gradačac se prisjeća svojih heroja i herojske odbrane: Godišnjica formiranja 107. Vmtbr. ARBiH Energija šume: Ako zagrlite drvo, dobit ćete nalet energije Stari grad Bužim: Tvrđava koja je predstavljala kontinuitet života u različitim vremenskim epohama U ZAVIDOVIĆIMA KUGLA UMJESTO “KRIVAJE” PRIČE USPJEŠNIH STRANKINJA U BIH (3): INDONEŽANKA NAPOKON ŽIVI U DRŽAVI KOJA IMA ČETIRI GODIŠNJA DOBA Sandalj Hranić Kosača, veliki vojvoda bosanski Ljepote BiH u 4K rezoluciji će vas očarati! (VIDEO) Kako ramazan provode Bošnjaci u Norveškoj, zemlji gdje ljeti Sunce ne zalazi? Austrijski princ je kahvu u Travniku platio dukatom Snimci dronom: Proljeće u Ljubuškom i zadivljujući vodopad Kravice Ponos Bosanske Otoke: Ramazani i iftari u jedinoj džamiji na riječnom otoku u Evropi Ljubav iza rešetaka: Bosanski gangster i krijumčarka kokaina se zaljubili u zatvoru Avdića džamija u Planoj: Kamena ljepotica u pustoši Stolačka tarča u maju: Jedini sajam s tematikom Srednjeg vijeka u BiH Rocky road ice-cream cake Jelly jaffa cheesecake Louise’s lighter lamingtons (FOTO) Čuvanje tradicije: Stara bosanska soba u kući porodice Kaniža Uloga derviša u formiranju modernih gradskih naselja u Bosni tokom ranog osmanskog perioda Srednjovjekovni bosanski umjetnički stil izrade predmeta “Ad modum bosnensis” – jedna od posebnosti bosanskog srednjovjekovlja Odlučila sam napustiti BiH, jer nisam željela da se sutra iste stvari dese mome djetetu Svetinja: Voda koja poteče svakog šestog maja u podne (Ne)otkrivena tajna gradnje Kineskog zida od koje ćete se naježiti MALME: Od Hellenholm dvorca do bošnjačke palate u Švedskoj Dirljivo pismo najboljeg mladog glumca Njemačke Edina Hasanovića: Želim da moj babo ima mir Mistično mjesto koje pohode mnogobrojni svjetski turisti Kako se nekad dočekivao ramazan KUŠLAT DŽAMIJA KOD ZVORNIKA (VIDEO) Tragom Bošnjaka u Austriji UNSKO SANSKI KANTON – VRATA BOSNE I to je moguće: Stari most, simbol Mostara i čitave države neće biti na službenom suveniru Mostara! Prihvaćeni zahtjevi bh. strane: Gradnja Pelješkog mosta počinje najesen Stolac – grad bogate historije Stećci i nišani kod Ustikoline: Nije to “gomila kamenja” iz prošlosti već blago za budućnost Planinski biseri: Veliko i Crno jezero na Treskavici ostavljaju bez daha (VIDEO)

PODZEMNO BLAGO KOJE ČUVAJU VILE

About

Turistička tura kroz ovu spilju podijeljena je na nekoliko punktova, a na prvom na kojem se zastaje sluša se priča upravo o vilama. Naziv je tog mjesta simboličan – Vilino guvno, mjesto na kojem su vile pjevale i plesale. Tu su inače pronađeni jedini ostaci života ljudi u Vjetrenici, kao što su 1Z0-052 dijelovi keramike i mreža

FOTO: Velija Hasanbegović

Sigurno ste od svojih nana ili baka čuli priču o bosanskim vilama, mitskim bićima neobične ljepote i čarobnih moći. Opisuju ih kao vječno mlade djevojke, s bujnim, raspletenim kosama, odjevenim u duge bijele haljine, prošivene zlatnim koncem. U kosi nose cvijet ljiljana, plešu vilinsko kolo i prelijepo pjevaju. Znaju biti osvetoljubive, vidaju rane i bratime se s junacima, o čemu svjedoče i narodne pjesme koje opisuje kako su vile pojedinim junacima, poput Alije Đerzeleza, Muje Hrnjice ili Halila, postajale majke, sestre ili ljubavnice. Vjeruje se da žive pod zemljom, u šumama, planinama, spiljama i u blizini voda i izvora.

VJETRENIČKE VILE

Prema narodnim predajama, takve se vile i danas skrivaju u najljepšem podzemnom i prirodnom blagu Bosne i Hercegovine – pećini Vjetrenica. Ona se nalazi u jugoistočnom dijelu Hercegovine, u Popovom polju pokraj sela Ravno. Najveća je i najpoznatija pećina u našoj zemlji i zaštićeni je spomenik prirode, a od 2010. godine otvorena je za turističke posjete i edukativne ekskurzije. Pored zanimljivih priča i legendi o vilama i hajducima koje možete čuti od profesionalnih vodiča JP “Vjetrenica”, posjeta ovom mjestu nudi jedinstveno iskustvo, od gledanja čarobnih pećinskih ukrasa do učenja o neobičnim i endemskim vrstama životinja. Za vjetar koji na samom ulasku u jamu dočekuje posjetioce kaže se da podsjeća na “vilin dah” koji doprinosi ugođaju i mističnom doživljaju pećine. Upravo je zbog te prirodne 70-410 ventilacije i vjetra koji kroz nju puše ova oko 7.000 metara duga spilja dobila ime Vjetrenica.

Turistička tura kroz ovu spilju podijeljena je na nekoliko punktova, a na prvom na kojem se zastaje sluša se priča upravo o vilama. Naziv je tog mjesta simboličan – Vilino guvno, mjesto na kojem su vile pjevale i plesale. Tu su inače pronađeni jedini ostaci života ljudi u Vjetrenici, kao što su dijelovi keramike i mreža.

Ana Soldo, direktorica JP “Vjetrenica”, kaže da je svakom posjetiocu najzanimljiviji dio priča o vilama Vjetrenice. Vjeruje se da su vile izuzetne ljepote otimale mladiće, plesom i pjesmom ih zabavljale, a nakon toga, puštale iz pećine uz prijetnju da o susretu s njima ne smiju nikome ništa pričati. Po narodnom vjerovanju, bilo je nekoliko vila: vila Oblakinja donosila je vodu i kišu u spilju, vila Brodarica gospodarila je jezerima smještenim u pećini, vila Vidarica liječila je ranjene junake, vila Biljarica bila je zadužena za čuda, ljudima je vraćala vid i govor, vila Proročica čuvala je istinu i borila se protiv nepravde.

“Najzanimljivija je vila Vjetrenica, koja živi na samom ulazu u spilju i javlja se pojavom vjetra. Biljarica skuplja ljekovito bilje na površini zemlje i unosi ga u unutrašnjost spilje i s vilom Vidaricom liječi ljude. Naravno, ova priča smještena je u daleku prošlost dok su ljudi još vjerovali u ta mistična bića. Posebno se ljudima sviđaju ljubavne priče u kojima se opisuje kako se vile zaljubljuju u popovske momke pa ih odvode. Najčešće te priče završavaju tužno pa je ostao mit da u Vjetrenici još žive vile koje čekaju svoje momke da im se vrate nakon nekoliko stotina godina”, priča Ana Soldo.

ČOVJEČIJA RIBICA I BOGAT PODZEMNI SVIJET

Zbog svoje složenosti i složenosti podzemnih kanala, kojih je do sada otkriveno oko 6.700 metara, Vjetrenica je jedinstveni geološki objekt. Speleološke posebnosti ove jedinstvene pećine jesu specifična ljepota, široki hodnici i dvorane, različite nakupine sige, te bogat hidrografski svijet s brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetke manjih periodičnih tokova koji teku raznim smjerovima.

“Ono po čemu je zanimljiva jeste i pojava snažnog vjetra, po čemu je u turističkom smislu mnogo privlačna jer se ljudi doslovno dođu rashladiti u samu spilju. Unutra je uvijek 11 stepeni, i ljeti i zimi. Ali, ipak, ono po čemu je ona prepoznatljiva u svijetu jeste njezin životinjski svijet. Vjetrenica je na vrhu svjetske ljestvice po bioraznolikosti. U njoj živi više od 240 različitih životinjskih vrsta, a mnoge su od njih endemske i prvi su put pronađene i zabilježene upravo u Vjetrenici”, pojašnjava Ana Soldo.

Najzanimljivija i najveća među tim vrstama jeste predator, čovječija ribica. Ona živi u krškim podzemnim vodama, a jedno je od tih staništa i Vjetrenica, odnosno cijelo Popovo polje, koje obiluje podzemnim vodama. Diše plućima i kožom, ali čitav život zadržava i po tri vanjske čupave škrge s obiju strana glave. Može živjeti i do 100 godina, a pošto ima vrlo usporen metabolizam, može ostati bez hrane i do 10 godina.

Tokom posjete Vjetrenici, ovu endemsku vrstu ne možete vidjeti jer je njeno prirodno stanište jezero u Donjoj Vjetrenici, gdje mogu ući samo stručnjaci koji su adekvatno opremljeni i educirani za to. Od ulaza u Donju Vjetrenicu pa dalje mogu se vidjeti dva jezera i glavni kanal prekriven kaskadnim kamenicama, koje vode do sporednog kanala čiju glavnu spilju čini Zlatna dvorana. Zlatna dvorana smatra se simbolom Vjetrenice.

“Ta je dvorana meni najljepši dio Vjetrenice. Zidovi su joj u boji zlata i duga je oko 40 metara. Nažalost, većina naših posjetilaca ne ulazi unutra jer ona nije dovoljno osigurana”, naglašava Soldo.

Mnoštvo je zanimljivosti koje se obiđu u sklopu turističke ture. Mi ćemo izdvojiti priču o Hajdučkim stolovima i Turskom groblju.

Po starim predanjima, u pećini Vjetrenici u davna vremena skrivali su se i hajduci, kojima je tama i dubina Vjeternice davala sigurno utočište. Dokaz za njihovu prisutnost u prošlosti Vjetrenice jesu i ljudskom rukom isklesani hajdučki stolovi. Jedan je udaljen 550 metara od samog ulaza, a drugi se nalazi u drugom dijelu pećine.

“Tursko groblje posebna je nakupina stalagnita koja je nastala na glini i onako je zanimljiva jer nije fiksirana. Kako je na glini, stalno se pomiče i ti stalagniti podsjećaju na nadgrobne muslimanske spomenike, i zbog toga je to mjesto nazvano Tursko groblje”, pojašnjava Soldo dodajući da je sve ono što posjetioci vide u spilji nastalo prirodnim djelovanjem vode i vjetra, osim turističke staze, ograde, tj. rukohvata, rasvjete i spomenutih dvaju hajdučkih stolova.

PRVI BIOSPELOLOŠKI MUZEJ U BiH

Vjetrenica je prvi put otvorena 1964. godine, u nju je bilo moguće ući do 1991., a, zbog ratnih dešavanja, bila je zatvorena duže od 18 godina.

“Godine 2009. krenuli smo u aktivnosti oko izgradnje i obnove turističke infrastrukture, osiguranje staze i rasvjete. No, prva naša sezona bila je 2010. godine, kad smo imali svega 300 posjetilaca. Prošle godine ih je bilo blizu 15.000. Svake se godine broj posjeta povećava do 60 posto. Iako to još nije ono što očekujemo i priželjkujemo”, kaže Ana Soldo, ističući da s upravom pećine Bijambare rade programe kako bi ljude što više potakli na posjete spiljama. Inače, ovo su jedine spilje u Bosni i Hercegovini koje su otvorene za turističke posjete.

Soldo nam je pojasnila da su od marta do sredine juna studenti i djeca najbrojniji posjetioci, koji ovu spilju posjećuju u sklopu edukativnih ekskurzija.

“Nakon toga, kreće sezona, a turisti dolaze iz svih dijelova svijeta. Domaći svraćaju uglavnom kada su u tranzitu ka moru, dok stranci dolaze iz Dubrovnika. Od Vjetrenice do mjesta Slano na Jadranskom moru svega je 12 kilometara. Veoma smo blizu obali Jadrana, tako da imamo puno posjetilaca s Jadranske rivijere. To su stranci koji dolaze iz Kine, Japana, Amerike do Rusije, čak i arapskih zemalja posljednjih godina”, kaže Soldo.

U pećini se nalazi i prvi biospelološki muzej u BiH, otvoren prošle godine uz pomoć Federalnog ministarstva za okoliš i turizam. Soldo ističe da je to jedinstven muzej u BiH, a i u regiji, jer su u njemu izloženi primjerci životinja koje žive u podzemlju. Tako je ispisana kratka priča o nastanku krša, Popovog polja kao krškog fenomena i objašnjenje o nastanku spilja.

“Ono što mi sada imamo jeste osnova za daljnje bogaćenje ovog muzeja. Bili smo ograničeni prostorom. Nadamo se da ćemo u budućnosti moći puno više izložaka postaviti, a trenutno radimo na pronalasku zakonskog rješenja da cjelovit kostur leoparda, koji je pronađen u Vjetrenici, iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu prebacimo u ovaj muzej”, kaže Ana Soldo. Ističe da rade i na pravljenju replika medvjeda i leoparda, koji će biti postavljeni na različitim mjestima u pećini.

Skelet leoparda, koji je pronađen 1968. godine na dubini od 1.700 metara u Vjetrenici, 1971. godine prebačen je u Zemaljski muzej. Starost skeleta bila je procijenjena na 37.000 godina. Pouzdano se ne zna kako je leopard dospio unutra. Pretpostavlja se da je upao kroz neku od škripa i postao dio vjetreničke legende. Otkrili su ga speleolozi iz Welsa, pronašavši pored njega i mnoge skelete medvjeda i manjih životinja.

U muzeju je izložen i čamac star sto godina. Pripadao je češkim istraživačima koji su pomoću čamaca prelazili vodene površine u spilji. Jedan od tih čamaca izvađen je iz Vjetrenice, restauriran, zaštićen i postavljen u muzej.

Prema riječima Ane Soldo, o Vjetrenici se priča stoljećima, ali prva sistematična istraživanja počela su početkom dvadesetog stoljeća. “Istraživanja još traju. Ona je istražena u duljini malo više od 7 kilometara. Boja koju su stručnjaci bacili u pojedine kanale unutar spilje izašla je u blizini otoka Šipana u Jadranskom moru. Prema tome, njezini kanali idu mnogo dalje od ovog istraženog.” Soldo ističe da su trenutno u fazi izrade programa za dalja istraživanja kako bi pozvali volontere koji žele sudjelovati u istraživanju, kao i stručnjake iz BiH i Evrope.

“Vjetrenica zaista to zaslužuje i ima se u njoj šta raditi i istraživati”, poručila je direktorica JP “Vjetrenica” Ana Soldo.

Enisa Alagic
Izvor: stav.ba

PREPORUČUJEMO: