Sljedećeg mjeseca počinje snimanje serije o prvom predsjedniku Bosne i Hercegovine, Aliji Izetbegoviću Iseljavanje muslimanskog stanovništva iz Kneževine Srbije 1862. godine i osnivanje novih naselja na prostoru Bosanskog ejaleta za muhadžire Bosansko – poljsko zbližavanje u prvoj polovini XV stoljeća – pokušaj osnivanja antiosmanskog saveza [FOTO] Izgradili su naš svijet: Fotografije iz prošlosti dokaz su hrabrosti radnika Najekskluzivniji pasoš na svijetu je pasoš Suverenog malteškog vojnog reda Bosanka Esma Voloder najljepša žena Australije Đerzelez Alija – jedan od najvećih opjevanih bošnjačkih junaka osmanskog doba U Laktašima otkriven Balkis, jedna od najstarijih episkopija u BiH Najteži dan u historiji grada: 22. jula 1993. na Sarajevo ispaljeno 3.777 granata Bitka kod Lipljana – Najveća pobjeda Husein kapetana Gradaščevića nad osmanskom vojskom Prva bosanska kraljica Doroteja Vidinska i vjenčanje za Tvrtka I Kotromanića – dokaz čvrstih veza bosanskog i bugarskog dvora Dolazak Slavena na naše prostore i stapanje sa ilirskim stanovništvom PROCES PRELASKA NA ISLAM U BOSNI: Jedan od fenomena u Evropi Gradačac: Tajne Starog grada i kule Zmaja od Bosne Bošnjaci Podrinja odgovorili na Dodikovu fašističku izjavu: Podrinje je naše i ne idemo iz njega! DJEČAK U CRVENOJ TRENERCI Prva bosanska kraljica Doroteja Vidinska i vjenčanje za Tvrtka I Kotromanića – dokaz čvrstih veza bosanskog i bugarskog dvora PODZEMNO BLAGO KOJE ČUVAJU VILE PRIČE O BOSANSKIM ŽENAMA: PJESNIKINJA ANKA TOPIĆ Hirurg traži dječaka Hasana kojeg je operisao prije pada Srebrenice: “Želio bih znati samo jedno” Prvu srednju školu za žene na prostoru današnje Bosne i Hercegovine su 1869. godine otvorile dvije Engleskinje Bosanskohercegovački gradovi su prve kafane imali prije Beča i Pariza – otvaranje prvih kafana u Bosni Avdić: Na strijeljanju smo se krili jedni iza drugih (VIDEO) Puno je godina prošlo od 07.07.1992. babo moj, ne smijem ni početi brojati. MISTERIOZNO OTKRIĆE KOD PRNJAVORA: Pronašli rupe pune ‘zlatnog’ pijeska! Dr. Ibrahim Kajan piše za INS: Čija je naša Katarina? Sarajevo podiže spomenik čuvenim “Vikićevcima” Kako je osmanski beglerbeg u Bosni stao u zaštitu francuskog konzula Davida Pisma i snimci iz 1994. koja nikada nisu stigla na željenu adresu: Srebreničani nisu gubili nadu “Zaplakala šećer Đula”: Jedna priča o ljubavi, hrabrosti i časti – Video ‘Ja nisam tu’ – jedna od najemotivnijih pjesama iz rata; napisao je dvanaestogodišnjak – VIDEO BiH napravila prvu domaću pušku! Kad su Čola i Brega došli kod Dine Merlina na Bajram, majka nije bila oduševljena: ‘Šejtani, kao i ti…’ Spomenik Mehmed-paši Sokoloviću: Srbovanje i mitomanisanje u Višegradu Blaž Kraljević 1992: Nema podjele BiH, sačuvat ćemo je za sve nas Derviš-paša Dedaga Čengić: Čengić Vila u Sarajevu nosi ime po njemu Smail-aga Čengić: Junak proslavljen u ratu sa Crnogorcima “Muzej Hercegovine” čuva začuđujuća rješenja neimara Hajrudina za gradnju Starog mosta” Srednjovjekovni bosanski vitezovi – simbol prestiža i udarna snaga srednjovjekovne bosanske vojske Djed Crkve bosanske: Duhovni poglavar svih heretika Evrope i simbol bosanske srednjovjekovne posebnosti Zašto i kako je ubijen Bošnjak Mehmedalija Mak Dizdar? OVO JE DOKAZ DA JE BOSNA NEUNIŠTIVA: Pogledajte šta su franjevci uradili za žrtve genocida u Srebrenici… Za Marš mira do danas prijavljeno 2.500 osoba iz cijelog svijeta IZAČIĆ: BEDEM S KOJEG SE BRANI SRCE KRAJINE (VIDEO) Tadašnja svakodnevnica: Snimak jednog običnog dana u Sarajevu iz 1939. godine Godišnjica smrti Adija Lukovca: Pionir elektronske muzike u Bosni i Hercegovini Kad stranci posjete BiH: Zadivljujuće odredište ispunjeno beskrajnim količinama ljepote i šarma Vuk Karadžić: “Da su svi Bošnjaci bili složni, prije bi oni Sultana nadvladali nego on njih.” Herojska pogibija Hifzi bega Đumišića: Jedan od najvećih junaka XIX stoljeća u ratovima sa Srbima i Crnogorcima Primorac o jednačini – neandertalac kao Bošnjak Srbin, Hrvat Široka društvena podrška zakonu o zabrani negiranja genocida BiH prvi put na prestižnom “Cannes Lions” festivalu kreativnosti Konjička čaršija i Stari kameni most plijene pažnju turista KUĆNI VRTOVI KAO IZ BAJKI Od danas besplatan roaming u zemljama Evropske unije Planirate li na Jadran ovog ljeta? Nakon što pročitate ovo vjerovatno nećete! Savjeti za život bez stresa: Rasporedite energiju, a ne vrijeme Zaboravljena kolonija stećaka kod Prozora Mali Neum i zakopano blago na Majevici Gazi Husrev-begova emernama: Akt civilizacijske tolerancije Oaza mira nadomak Sarajeva: Terapija i druženje s plemenitim životinjama (Video) Fotografija koja se sakrivala čitav vijek: “Na Drini ćuprija” u koloru oko 1900. godine GRAD VISOKO – VIDEO Cazin: Počinje sanacija Berksovog dvorca na Starom gradu Ostrožac i kuće Nurije Pozderca Prof. Imamović: Bosna je srednjovjekovni univerzitetski centar Gradačac se prisjeća svojih heroja i herojske odbrane: Godišnjica formiranja 107. Vmtbr. ARBiH Energija šume: Ako zagrlite drvo, dobit ćete nalet energije Stari grad Bužim: Tvrđava koja je predstavljala kontinuitet života u različitim vremenskim epohama U ZAVIDOVIĆIMA KUGLA UMJESTO “KRIVAJE” PRIČE USPJEŠNIH STRANKINJA U BIH (3): INDONEŽANKA NAPOKON ŽIVI U DRŽAVI KOJA IMA ČETIRI GODIŠNJA DOBA Sandalj Hranić Kosača, veliki vojvoda bosanski Ljepote BiH u 4K rezoluciji će vas očarati! (VIDEO) Kako ramazan provode Bošnjaci u Norveškoj, zemlji gdje ljeti Sunce ne zalazi? Austrijski princ je kahvu u Travniku platio dukatom Snimci dronom: Proljeće u Ljubuškom i zadivljujući vodopad Kravice Ponos Bosanske Otoke: Ramazani i iftari u jedinoj džamiji na riječnom otoku u Evropi Ljubav iza rešetaka: Bosanski gangster i krijumčarka kokaina se zaljubili u zatvoru Avdića džamija u Planoj: Kamena ljepotica u pustoši Stolačka tarča u maju: Jedini sajam s tematikom Srednjeg vijeka u BiH Rocky road ice-cream cake Jelly jaffa cheesecake Louise’s lighter lamingtons (FOTO) Čuvanje tradicije: Stara bosanska soba u kući porodice Kaniža Uloga derviša u formiranju modernih gradskih naselja u Bosni tokom ranog osmanskog perioda Srednjovjekovni bosanski umjetnički stil izrade predmeta “Ad modum bosnensis” – jedna od posebnosti bosanskog srednjovjekovlja Odlučila sam napustiti BiH, jer nisam željela da se sutra iste stvari dese mome djetetu Svetinja: Voda koja poteče svakog šestog maja u podne (Ne)otkrivena tajna gradnje Kineskog zida od koje ćete se naježiti MALME: Od Hellenholm dvorca do bošnjačke palate u Švedskoj Dirljivo pismo najboljeg mladog glumca Njemačke Edina Hasanovića: Želim da moj babo ima mir Mistično mjesto koje pohode mnogobrojni svjetski turisti Kako se nekad dočekivao ramazan KUŠLAT DŽAMIJA KOD ZVORNIKA (VIDEO) Tragom Bošnjaka u Austriji UNSKO SANSKI KANTON – VRATA BOSNE I to je moguće: Stari most, simbol Mostara i čitave države neće biti na službenom suveniru Mostara! Prihvaćeni zahtjevi bh. strane: Gradnja Pelješkog mosta počinje najesen Stolac – grad bogate historije Stećci i nišani kod Ustikoline: Nije to “gomila kamenja” iz prošlosti već blago za budućnost Planinski biseri: Veliko i Crno jezero na Treskavici ostavljaju bez daha (VIDEO)

Prva bosanska kraljica Doroteja Vidinska i vjenčanje za Tvrtka I Kotromanića – dokaz čvrstih veza bosanskog i bugarskog dvora

About

Ženidba bosanskih vladara Stjepana II Kotromanića i Tvrtka I za bugarske nevjeste, prvi su pouzdani pokazatelji živih veza između bosanskog i bugarskog dvora. To je zapravo prvi pouzdani podatak direktne veze između dvije vladajuće dinastije – bosanske Kotromanića i bugarske Šišmana. Bugarska princeza Doroteja, koja se u bugarskoj literaturi susreće i pod imenom Doroslava, kćerka je vidinskog cara Ivana Stracimira i njegove žene Ane – kćerke vlaškog kneza Nikole. Rođena je oko 1335. godien u Vidinu. Povelja bosanskog bana Tvrtka I izdana u “Ilijanom selu” 8. decembra 1374. godine povodom njegovoj vjenčanja sa bugarskom princezom Dorotejom dragocjen je izvor koji nam prvi govori o novoj bosanskoj banici i kasnijoj prvoj bosanskog kraljici, a sadržaj je potvrđen od strane pape Grgura IX od 31. oktobra 1375. godine. Doroteja, kao prva bosanska kraljica javlja se i kao svjedok u 400-051 svečanoj Tvrtkovoj povelji od 10. aprila 1378. godine, a za nas je važniji drugi dio povelje koji je napisan u Trstavici gdje su dodane zakletve obiju kraljica, majke Jelene i supruge Doroteje.

Danas je teško reći koji je motiv zapravo bila ova ženidba, međutim postoje određeni nagovještaji koji sugerišu da su njegovu odluku uvjetovale ili barem pomogle utjecajne ličnost izvan bosanskog dvora. Jedan od njih je svakako ugarski kralj Ludovik I koji se 1365. godine želio proširiti na račun bosanske i bugarske srednjovjekovne države, tako da je brak osigurao politički i ekonomski monopol i sigurnost u slučaju Ludovikove najezde. Ludovik I je naročito okrutan dojam ostavio na bugarski dvor, tražeći od bugarske kraljevske porodice, u koju spada i kraljica Doroteja, vazalni odnos prema Ugarskoj, a nakon što je dobio negativan odgovor od bugarskog cara Ivana Stracimira počeo je pripremati vojni pohod protiv nje. U invaziji koja je počela u proljeće 1365. godine, ugarska vojska je već 1. maja došla do Vidina, a narednog dana zauzeta je bugarska prijestolnica. Ivan Stracimir je zajedno sa porodicom odveden i zatvoren u tamnicu Humnik u Slavoniji, gdje je ostao sve do 1370. godine nakon čega je vraćen kao ugarski vazal, a zauzvrat je bio prinuđen ostaviti svoje kćerke na ugarskom dvoru kao garanciju njegove vjernosti i odanosti ugarskom kralju. Doroteja je tada postala neka vrsta dvorske dame (damigella) ugarske kraljica a Tvrtko je upozoren da ne upliće prste. Obzirom da je Doroteja bila dvorjanka kraljice Elizabete na ugarskom dvoru, moguće da je Elizabeta posredovala kod kralja Ludovika da se Doroteja pusti, te da postane žena bosanskog bana Tvrtka I. Svakako da je ova ženidba odgovarala i samom kralju Ludoviku I koji bi na taj način ostvario tešnju vezu i kontrolu nad ovim često nestabilnim prostorom nad kojim je imao E05-001 političke i ekonomske interese. Međutim, ideja o ženidbi sa Dorotejom mogla je vrlo lahko doći i od samog bosanskog bana Tvrtka I, koji je time težio stvoriti kvalitetan prijateljski front, koji bi obuhvatao Bosnu i Bugarsku, a preko ove dvije države i Srbiju, pogotovo kada se uzme u obzir da je sa istoka navirala nova svjetska sila, Osmansko carstvo. Ujedno bi ovakav front imao korist i prema Ugarskoj. I Stracimir i Tvrtko I postali su 1365. godine vazali Ludovika I samo iz nužde – Tvrtko I, iako moćan vladar, nakon izdaje bosanske vlastele, da bi ostao na vlasti, bio je prisiljen, iz političkih razloga, prihvatiti vazalni odnos kako bi se zadržao na vlasti. Ovom vezom Stracimir i Tvrtko I bi se ujedinili jakom prijateljskom i rodbinskom vezom, kako bi se zajednički otrgnuli iz jarma neprijateljske ugarske politike. Samim time gotovo je sigurno da je ženidba još jedan odličan politički potez najmoćnijeg bosanskog vladara srednjeg vijeka, Tvrtka I Kotromanića. U puštanju bugarske princeze i prve bosanske kraljice iz zatočeništva, vjerovatno je učestvovao bugarski plemić, rodom iz Bosne, Andrija Parčević. On je imao dvojicu sinova, Nikolu i Andriju, koji se 1370. godine javljaju i u dvorskoj službi bana Tvrtka I, a aktivno su učestvovali i u političkom životu Bugarske. Andrija je upućen na jednu “izrazito važnu diplomatsku misiju” na ugarski dvor Ludovika I, gdje ga je poslao lično car Ivan Stracimir. Postoje indicije da je Andrijina misija na ugarskom dvoru bila usko povezana sa pokušajem bugarskog cara da oslobodi svoju kćerku Doroteju iz sužnjaštva, nakon što je saznao da mu je na dvoru umrla druga kćerka. Naime, Andrija je želio iskoristiti bosansko porijeklo i trenutni položaj na bugarskom dvoru kako bi isposlovao njezino puštanje na slobodu. Rezultati misije vidljivi su nekoliko godina kasnije u vidu kompromisa, kada je Doroteja napustila ugarski dvor, ali se nije vratila u Bugarsku ocu, već je kralj Ludovik I ugovorio da ona ode u Bosnu i da se tamo 1374. godine uda za bosanskog bana Tvrtka I.

Organizaciju vjenčanja preuzela je majka Tvrtka I, Jelena koja je željela da svadba prođe što veličanstvenije. Tako je zabilježeno da je poslala 16. novembra 1374. godine poziv Splićanima da prisustvuju slavlju, a jednake pozive poslala je na sve strane. Tom prilikom Tvrtko se izmirio i sa svojim bratom Vukom, koji je zajedno sa majkom prisustvovao vjenčanju i svadbi. Dana 8. decembra 1374. godine, u prisustvu majke Jelene, brata Vuka, bosanskih velikaša i poslanika susjednih zemalja i gradova, obavljeno je svečano vjenčanje bana Tvrtka i princeze Doroteje, a Dubrovčani izvještavaju da je ono bilo lijepo i svečano. Danas ne posjedujemo izvor koji nam sugeriše da je na vjenčanju prisustvovalo i poslanstvo sa bugarskog dvora. Time je Doroteja prošla dinamični put od priviligovanog statusa bugarske princeze (1355 – 1365) preko nezavidnog položaja zatvorenice u tamnici Humnik u Slavoniji (1365 – 1369) i taoca ugarskog kralja Ludovika I (1369 – 1374) pa sve do ponovnog uzdizanja do statusa prve bosanske kraljice (1374 – 1390) u državi koja se ubrzano razvijala na političkom, ekonomskom u kulturnom planu.

Izvor: bosnae.info

PREPORUČUJEMO: