[FOTO] Izgradili su naš svijet: Fotografije iz prošlosti dokaz su hrabrosti radnika Najekskluzivniji pasoš na svijetu je pasoš Suverenog malteškog vojnog reda Bosanka Esma Voloder najljepša žena Australije Đerzelez Alija – jedan od najvećih opjevanih bošnjačkih junaka osmanskog doba U Laktašima otkriven Balkis, jedna od najstarijih episkopija u BiH Najteži dan u historiji grada: 22. jula 1993. na Sarajevo ispaljeno 3.777 granata Bitka kod Lipljana – Najveća pobjeda Husein kapetana Gradaščevića nad osmanskom vojskom Prva bosanska kraljica Doroteja Vidinska i vjenčanje za Tvrtka I Kotromanića – dokaz čvrstih veza bosanskog i bugarskog dvora Dolazak Slavena na naše prostore i stapanje sa ilirskim stanovništvom PROCES PRELASKA NA ISLAM U BOSNI: Jedan od fenomena u Evropi Gradačac: Tajne Starog grada i kule Zmaja od Bosne Bošnjaci Podrinja odgovorili na Dodikovu fašističku izjavu: Podrinje je naše i ne idemo iz njega! DJEČAK U CRVENOJ TRENERCI Prva bosanska kraljica Doroteja Vidinska i vjenčanje za Tvrtka I Kotromanića – dokaz čvrstih veza bosanskog i bugarskog dvora PODZEMNO BLAGO KOJE ČUVAJU VILE PRIČE O BOSANSKIM ŽENAMA: PJESNIKINJA ANKA TOPIĆ Hirurg traži dječaka Hasana kojeg je operisao prije pada Srebrenice: “Želio bih znati samo jedno” Prvu srednju školu za žene na prostoru današnje Bosne i Hercegovine su 1869. godine otvorile dvije Engleskinje Bosanskohercegovački gradovi su prve kafane imali prije Beča i Pariza – otvaranje prvih kafana u Bosni Avdić: Na strijeljanju smo se krili jedni iza drugih (VIDEO) Puno je godina prošlo od 07.07.1992. babo moj, ne smijem ni početi brojati. MISTERIOZNO OTKRIĆE KOD PRNJAVORA: Pronašli rupe pune ‘zlatnog’ pijeska! Dr. Ibrahim Kajan piše za INS: Čija je naša Katarina? Sarajevo podiže spomenik čuvenim “Vikićevcima” Kako je osmanski beglerbeg u Bosni stao u zaštitu francuskog konzula Davida Pisma i snimci iz 1994. koja nikada nisu stigla na željenu adresu: Srebreničani nisu gubili nadu “Zaplakala šećer Đula”: Jedna priča o ljubavi, hrabrosti i časti – Video ‘Ja nisam tu’ – jedna od najemotivnijih pjesama iz rata; napisao je dvanaestogodišnjak – VIDEO BiH napravila prvu domaću pušku! Kad su Čola i Brega došli kod Dine Merlina na Bajram, majka nije bila oduševljena: ‘Šejtani, kao i ti…’ Spomenik Mehmed-paši Sokoloviću: Srbovanje i mitomanisanje u Višegradu Blaž Kraljević 1992: Nema podjele BiH, sačuvat ćemo je za sve nas Derviš-paša Dedaga Čengić: Čengić Vila u Sarajevu nosi ime po njemu Smail-aga Čengić: Junak proslavljen u ratu sa Crnogorcima “Muzej Hercegovine” čuva začuđujuća rješenja neimara Hajrudina za gradnju Starog mosta” Srednjovjekovni bosanski vitezovi – simbol prestiža i udarna snaga srednjovjekovne bosanske vojske Djed Crkve bosanske: Duhovni poglavar svih heretika Evrope i simbol bosanske srednjovjekovne posebnosti Zašto i kako je ubijen Bošnjak Mehmedalija Mak Dizdar? OVO JE DOKAZ DA JE BOSNA NEUNIŠTIVA: Pogledajte šta su franjevci uradili za žrtve genocida u Srebrenici… Za Marš mira do danas prijavljeno 2.500 osoba iz cijelog svijeta IZAČIĆ: BEDEM S KOJEG SE BRANI SRCE KRAJINE (VIDEO) Tadašnja svakodnevnica: Snimak jednog običnog dana u Sarajevu iz 1939. godine Godišnjica smrti Adija Lukovca: Pionir elektronske muzike u Bosni i Hercegovini Kad stranci posjete BiH: Zadivljujuće odredište ispunjeno beskrajnim količinama ljepote i šarma Vuk Karadžić: “Da su svi Bošnjaci bili složni, prije bi oni Sultana nadvladali nego on njih.” Herojska pogibija Hifzi bega Đumišića: Jedan od najvećih junaka XIX stoljeća u ratovima sa Srbima i Crnogorcima Primorac o jednačini – neandertalac kao Bošnjak Srbin, Hrvat Široka društvena podrška zakonu o zabrani negiranja genocida BiH prvi put na prestižnom “Cannes Lions” festivalu kreativnosti Konjička čaršija i Stari kameni most plijene pažnju turista KUĆNI VRTOVI KAO IZ BAJKI Od danas besplatan roaming u zemljama Evropske unije Planirate li na Jadran ovog ljeta? Nakon što pročitate ovo vjerovatno nećete! Savjeti za život bez stresa: Rasporedite energiju, a ne vrijeme Zaboravljena kolonija stećaka kod Prozora Mali Neum i zakopano blago na Majevici Gazi Husrev-begova emernama: Akt civilizacijske tolerancije Oaza mira nadomak Sarajeva: Terapija i druženje s plemenitim životinjama (Video) Fotografija koja se sakrivala čitav vijek: “Na Drini ćuprija” u koloru oko 1900. godine GRAD VISOKO – VIDEO Cazin: Počinje sanacija Berksovog dvorca na Starom gradu Ostrožac i kuće Nurije Pozderca Prof. Imamović: Bosna je srednjovjekovni univerzitetski centar Gradačac se prisjeća svojih heroja i herojske odbrane: Godišnjica formiranja 107. Vmtbr. ARBiH Energija šume: Ako zagrlite drvo, dobit ćete nalet energije Stari grad Bužim: Tvrđava koja je predstavljala kontinuitet života u različitim vremenskim epohama U ZAVIDOVIĆIMA KUGLA UMJESTO “KRIVAJE” PRIČE USPJEŠNIH STRANKINJA U BIH (3): INDONEŽANKA NAPOKON ŽIVI U DRŽAVI KOJA IMA ČETIRI GODIŠNJA DOBA Sandalj Hranić Kosača, veliki vojvoda bosanski Ljepote BiH u 4K rezoluciji će vas očarati! (VIDEO) Kako ramazan provode Bošnjaci u Norveškoj, zemlji gdje ljeti Sunce ne zalazi? Austrijski princ je kahvu u Travniku platio dukatom Snimci dronom: Proljeće u Ljubuškom i zadivljujući vodopad Kravice Ponos Bosanske Otoke: Ramazani i iftari u jedinoj džamiji na riječnom otoku u Evropi Ljubav iza rešetaka: Bosanski gangster i krijumčarka kokaina se zaljubili u zatvoru Avdića džamija u Planoj: Kamena ljepotica u pustoši Stolačka tarča u maju: Jedini sajam s tematikom Srednjeg vijeka u BiH Rocky road ice-cream cake Jelly jaffa cheesecake Louise’s lighter lamingtons (FOTO) Čuvanje tradicije: Stara bosanska soba u kući porodice Kaniža Uloga derviša u formiranju modernih gradskih naselja u Bosni tokom ranog osmanskog perioda Srednjovjekovni bosanski umjetnički stil izrade predmeta “Ad modum bosnensis” – jedna od posebnosti bosanskog srednjovjekovlja Odlučila sam napustiti BiH, jer nisam željela da se sutra iste stvari dese mome djetetu Svetinja: Voda koja poteče svakog šestog maja u podne (Ne)otkrivena tajna gradnje Kineskog zida od koje ćete se naježiti MALME: Od Hellenholm dvorca do bošnjačke palate u Švedskoj Dirljivo pismo najboljeg mladog glumca Njemačke Edina Hasanovića: Želim da moj babo ima mir Mistično mjesto koje pohode mnogobrojni svjetski turisti Kako se nekad dočekivao ramazan KUŠLAT DŽAMIJA KOD ZVORNIKA (VIDEO) Tragom Bošnjaka u Austriji UNSKO SANSKI KANTON – VRATA BOSNE I to je moguće: Stari most, simbol Mostara i čitave države neće biti na službenom suveniru Mostara! Prihvaćeni zahtjevi bh. strane: Gradnja Pelješkog mosta počinje najesen Stolac – grad bogate historije Stećci i nišani kod Ustikoline: Nije to “gomila kamenja” iz prošlosti već blago za budućnost Planinski biseri: Veliko i Crno jezero na Treskavici ostavljaju bez daha (VIDEO) Veliko otkriće u BiH: Narodna predanja se pokazala tačnim “Kako je to otići u krevet gladan…” Video o dječaku zbog kojeg želimo biti bolji ljudi” Posjetili smo jedno od najmisterioznijih mjesta u Evropi: Kakvu tajnu krije nalazište u Zavidovićima?

PROCES PRELASKA NA ISLAM U BOSNI: Jedan od fenomena u Evropi

About

Uz sve historijske èinjenice mora se imati na umu jedna karakteristika Bosne, bitna za njeno razumijevanje, a rijeè je o tome da je BOSANSKA KRALJEVINA I BANOVINA za svog postojanja imala tri razlièite vjere.
Bosnu, tokom njene historije možemo prepoznati kao raskrsnicu puteva, kao mjesto na kome su se ukrštale istoène i zapadne kulture i Pravoslavne i katolièke crkve i to baš na prostoru srednjovjekovne Bosne .
U tom periodu javlja se u autohtona Crkva bosanska, sa uèenjem koje se razlikovalo od uèenja Pravoslavne i Katolièke crkve. Svakako, fenomen Crkve bosanske je bio predmet raznih nauènih istraživanja. Poznato nam je da su se tim fenomenom bavili, izmeðu ostalih Božidar Petranoviæ i Franjo Raèki.
Uvidom u izvore razlièitog porijekla, može se utvrditi da se, kada se govori o Crkvi bosanskoj , spominju razlièiti nazivi i imena kao: Crkva bosanska, ali i hereza (dualizam, manihejstvo).
Naravno svi ovi nazivi odnose se na istu pojavu, a profesor Imamoviæ je opisuje kao «crkvu èije je uèenje u osnovi bilo manihejskog, odnosno heretièkog karaktera».
Bez obzira na mnoga imena , koja su joj pridavana, «Crkva bosanska je ustvari jedan od mnogih izdanaka manihejstva, kao sinteze tradicionalnog perzijskog vjerskog dualizma dobra i zla sa elementima ranog kršæanstva».
Mnogi historièari slažu se sa time da je bogumilstvo na prostore srednjovjekovne Bosne preneseno iz Bugarske i Makedonije. Iako su od susjeda nazivani raznim imenima – babuni, heretici, a neki su ih nazivali èak i pogrdnim imenima, kao Dubrovèani na primjer – Patareni (lat. smeæe), sljedbenici Crkve bosanske su sebe nazivali«krstjanima» ili «kristijanima». 
O ovom uèenju u Bosni ništa konkretno se nije znalo sve do 1199. godine, ali je to uèenje do tada uzelo toliko maha da su ga, pored obiènog stanovništva, prihvatili plemiæi, kao i sami vladar sa obitelji.
Pored osnovnih razlika u vjerskom uèenju, naèinu obavljanja vjerskih obreda, te objektima gdje su se obavljali obredi, razlika izmeðu Crkve bosanske i druge dvije crkve (Pravoslavna i Katolièka), bila je u tome što Crkva bosanska nije imala uobièajene crkvene organizacije i odricala se feudalnih posjeda.
Bio je to antifeudalni pokret, koji se protivio gomilanju crkvenog bogatstva.
Ipak i Crkva bosanska je imala svoju posebnu hijerarhiju , a na samom èelu se nalazio d j e d (did), kojeg su slijedili s t r o j n i c i, koji su opet bili podijeljeni na g o s t e i na s t a r c e. Najniži u hijerarhiji Crkve bosanske bili su krstjani podijeljeni u dvije grupe: – p r a v i k r s t j a n i (vjernici koji su se u potpunosti pridržavali svih vjerskih propisa) i – m r s n i lj u d i (vjernici koji su se djelimièno pridržavali vjerskih propisa i odredbi).
Sjedište djeda (dida) i same Crkve bosanske nalazilo se na podruèju današnjeg Kreševa..
Nažalost, karakteristika pripadnika Crkve bosanske je ta da nisu pridavali veliki znaèaj vjerskim ceremonijalima i vjerskim objektima, te kao rezultat toga, sada nemamo nikakvih ostataka materijalne kulture, koji bi umnogome mogli pomoæi prouèavanju Bosne i Crkve bosanske. Ipak, ne može se reæi da nisu obavljali obrede, jer se pouzdano zna da su se pet puta dnevno molili i u molitvama èesto padali na koljena, želeæi time izraziti blagonaklonost Bogu. U svim prilikama su vodili raèuna o èistoæi tijela i mjesta gdje borave. Iako se o samoj doktrini Crkve bosanske vrlo malo zna, prof. Imamoviæ napominje da su krstjani bili poznati po tome što su «odbacivali Stari zavjet, proroke i spise svetih otaca, kult Marije i nisu pridavali znaèaja Papi, kao ni slikama i drugim vidovima idolatrije».
Upravo ovo protivljenje krstjana Pravoslavlju i katolièanstvu, a naroèito Papi, dovelo je Bosnu u situaciju permanentnog ratovanja sa Vatikanom.
Vatikan je Bosnu napadao posredstvom Ugarske, tada velesile, a sve u cilju uništavanja i iskorjenjivanja hereze i njenog uèenja. Izuzetnu pomoæ u istraživanju ovog jedinstvenog fenomena bi nam pružili s t e æ c i kao nadgrobni spomenici, kada bi se mogla razjasniti nejasnoæa vezana za njih. Naime radi se o tome da su bogumili, odnosno krstjani, egzistirali i na prostorima Bugarske i Makedonije, kako to dobro zapaža Noel Malcolm, ali na tim prostorima nema steæaka.
Steæci su prvenstveno karakteristika Bosne i njenih krstjana, ali s’ obzirom na èinjenicu da se na dosta steæaka nalazi krst (kojeg su krstjani prezirali), onda se ne može sa sigurnošæu utvrditi veza izmeðu Crkve bosanske i steæaka, kao jednog historijskog izvora kao što se tièe bogumila, odnosno krstjana, iako neki od njih nisu bili pravi vjernici, zna se da su «voljeli» Crkvu bosansku i njeno ustrojstvo, poredak, prvenstveno zbog jednostavnosti obreda i zbog toga što Crkva nije tražila crkveni porez, što je bilo posebna privlaènost za obièni svijet.
«Bogumili su bili tolerantni prema drugima, ali nisu da oni zavladaju njima. Ta tradicija da na bosanskom teritoriju žive tri vjere, jedna pored druge, ostavila je doboko korijenje tolerancije, koje u našim dušama egzistira do dana današnjeg»
Crkva bosanska i njeni sljedbenici, bogumili ili krstjani, imali su jedan poseban naèin odbrane od stalnih napada koji su dolazili sa raznih strana, a to je da su narodne mase, zajedno sa vlastelom i vladarima «prividno prihvatili kršæanstvo, da bi ga se odmah odrekli, èim bi se okupacijska sila povukla»
Najbolji primjer za ovo je svakako dogaðaj od 1203. godine sa Bilinog polja kod Zenice, gdje je narod i vlastela zajedno sa vladarom Kulinom banom prihvatila kršæanstvo, a kad su Rimski izaslanici otišli, u Bosni su obièaji nastavljeni «po starom».
Sticajem okolnosti i vremenom je Osmanski faktor postajao sve utjecajniji na Balkanu i time je poèela da slabi Srednjovjekovna bosanska država, a samim time i Crkva bosanska. U želji da pridobiju Vatikan i osiguraju sebi pomoæ protiv, veæ dobro nadolazeæeg Islama i Osmanlija, posljednja dva bosanska vladara su prihvatila kršæanstvo i kao svoj prvenstveni cilj imali su uništavanje Crkve bosanske i njeno uèenje. Naravno, ovi nemili dogaðaji su unijeli razdor u bosanske redove, što je bila prava olakšica za osvajaèe sa Istoka.
«Svojim uèenjem i mjestom u društvu Crkva bosanska nije nikada izgradila onu ideološku stranu, koja je jaèe uticala na zbijanje bosanskih redova i njenog plemstva, te na jaèanju centralne vlasti i oèuvanju teritorijalne povezanosti države i oèuvanju njene tradicije».
Crkva bosanska i njena hereza nisu prestavljale samo vjersku pojavu, kako to kaže profesor Imamoviæ, nego su istovremeno bile i izraz socijalno-politièkog stanja jednog nerazvijenog seljaèkog društva i na njemu zasnovane feudalne države.
Prof. Imamoviæ dalje nastavlja, pa kaže da: «Crkva bosanska ni u duhovnom, ni u izravnom politièkom smislu nije ostavila nikakvo nasljeðe. Njeno nasljeðe je u tom smislu ustvari preuzeo Islam».
Takoðer navodi dvojaku i protiv rijeènu politièku ulogu Crkve bosanske, a to je da je uslijed povezanosti sa vlastelom bila jedan od kljuènih èinilaca slabosti države, ali isto je i puno pomogla u oèuvanju njene samostalnosti kroz borbu i ideološku potporu protiv Pape, te Ugarsko-hrvatskih kraljeva i velikaša, mada je taj ideološki èinilac, bio prilièno slab, kako smo veæ ranije spomenuli, što je, svakako «otvorilo» vrata Islamu u Bosni, pročitajte više na selećoj strani>>>

PREPORUČUJEMO: