Iznenadiće vas što je Švedska htjela kopirati od Jugoslavije prije 60-ak godina

U SURADNJI s YugoPapirom ovaj ponedjeljak portal Index.hr donosi priču o odnosu Švedske i Jugoslavije, u kojem je nordijska zemlja, koja je za Hrvatsku danas space shuttle, htjela kopirati jugoslavenski socijalizam.

Lipanj 1959.: Iako joj nitko nije garantirao apsolutnu neutralnost, Švedska je, zahvaljujući svojoj politici nevezivanja za vojne blokove, uspjela da više od čitavog stoljeća ostane postrani od svih vojnih sukoba. Ali ovo se ne smije tumačiti inertnošću, pasivnošću – jednostavnom nezainteresiranošću za zbivanja u svijetu.

Naprotiv, od prvih dana djelatnosti OUN Švedska je jedan od njenih zapaženih aktivnih članova koja je svoje poglede iznosila smjelo i nezavisno od stajališta bilo jednog ili drugog bloka.

Slijedeći dosljedno svoju već tradicionalnu politiku nevezivanja za blokove, Švedska je u nekoliko mahova poslije Drugog svjetskog rata morala izdržati velike pritiske i s jedne i s druge strane, ali se ipak nije priklonila ni jednom od dvaju divergentnih blokova.

Ono što je Švedskoj omogućilo da tako dugo ostane dosljedna principima samostalnosti u političkom odlučivanju je, prije svega, njena stabilna unutrašnja politička i ekonomska situacija.

A nju je takvom učinio, u prvom redu, jaki radnički pokret.

Socijaldemokratska radnička partija Švedske, otkako je prije više od 25 godina došla na vlast, nalazi se u stalnom usponu. Provela je niz reformi koje su u znatnoj mjeri izmijenile položaj i status radničke klase u zemlji. Ovaj posao još nije završen.

Nedavno mu je pridodan jedan od najznačajnijih rezultata koji su dosad na tom planu ostvareni. Poslije gotovo petogodišnje borbe, socijaldemokratska radnička partija Švedske uspjela je donijeti najnoviji Zakon o dodatnim penzijama za sve stanovnike.

Osnovne karakteristike ovog Zakona sastoje se u tome što će svaki zaposleni građanin poslije navršene 67. godine, pored starosne penzije dobiti i takozvanu dodatnu penziju. Oba iznosa ne mogu da biti manja od 65 posto prihoda ostvarenih u radnom odnosu, i to u “petnaest najboljih godina”.

Socijaldemokratska radnička partija Švedske i Savez sindikata, kao dvije paralelne organizacije radničke klase, toliko su ojačale svoj položaj u zemlji da to predstavlja nesumnjivi preduvjet za nastavak djelatnosti u pravcu transformiranja postojećih, u osnovi još i danas kapitalističkih društvenih odnosa.

Iako je tempo ovih promjena ponekad sporiji nego što to dozvoljavaju stvarne mogućnosti, općedruštveno kretanje nikada nije izgubilo svoja potencijalna socijalistička obilježja. Ovaj razvitak bio je brži na političkom nego na ekonomskom polju.

U tome, vjerojatno, i leži razlog što je poslijeratni period protekao u znaku kratkoročnih ciljeva i u provođenju djelatnosti usmjerenih njihovom izvršavanju, za razliku od predratnog perioda kada se manje-više iscrpljivalo u postavljanju dugoročnih zadataka i usporednom provođenju nekih postupnih mjera, koje su se pretežno kretale u domeni socijalne politike.

I, zbog toga, ma koliko da su poboljšavale položaj radničke klase, ipak nisu remetile vidnije opće karakteristike kapitalističkog društvenog uređenja.

Poslije svih rezultata koje je postigla Socijaldemokratska partija Švedske, jasno je u kom je cilju usmjeren društveni razvitak ove zemlje. Dijalektika društvenog razvitka i visoki stupanj razvitka proizvodnih snaga, uz postojanje snažnog radničkog pokreta, sami po sebi vode zakonitom kretanju naprijed ka socijalističkom društvenom uređenju, bez obzira na to kaže li se o njemu izričito da će biti socijalističko, ili se naziva nekim drugim imenom.

Veliki broj dodirnih točaka

Sve to, prirodno, ne znači da neće biti potrebno provesti i neke radikalnije, opsežnije zahvate, ali činjenica da su oni stavljeni na dnevni red, ne ostavlja sumnje u pogledu usmjerenosti predstojećeg razvitka.

Iako se naše dvije zemlje razlikuju u unutrašnjem razvitku, izboru puteva i tempu, razvitka, ipak između njih postoje i neke sličnosti koje predodređuju naše bolje uzajamno upoznavanje i suradnju.

Nije nimalo slučajno što se ovih dana u Švedskoj pojavio prijevod Programa SKJ, a nije slučajno ni to da naši osnovni principi i iskustva na planu samouprave neposrednih proizvođača privlače u Švedskoj tako veliki interes.

Između Jugoslavije i Švedske postoje već ustaljene, tradicionalne trgovinske veze. Mada zasad razmjena robe nema one razmjere koje bi, s obzirom na privrednu strukturu obiju zemalja, mogla dostići, ipak kretanje robne razmjene između naših zemalja pokazuje tendenciju stalnog porasta.

U oblasti vanjske politike, Švedska i Jugoslavija susreću se vrlo često na mnogim dodirnim točkama što je, između ostalog, dovodilo i do nekih zajedničkih inicijativa – prije svega u OUN, kojoj i jedna i druga zemlja pridaju najveći značaj.

Veliki broj dodirnih točaka, kako na vanjskom tako i na unutrašnjem političkom planu, ne znači da među nama nema razlike. Naravno, razlike postoje.

Na izvjesne probleme gledamo čak i suprotno, ali ovo ne predstavlja ni najmanju smetnju za dalje produbljivanje švedsko-jugoslovenskih veza i odnosa u onim oblastima gdje se pogledi približavaju i dodiruju.

Tekst: M. C. (Duga, 1959.)

 

Dobro došli na Kameni Spavač
Podržite naš rad klikom na LIKE ispod.
Hvala